Muzej Apoksiomena otvara se u subotu

Muzej Apoksiomena otvara se u subotu u palači Kvarner u Malom Lošinju te se tako statua pronađena u podmorju između otočića Vele Orjule i otoka Lošinja “vraća kući”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pretpostavlja se da je antički brončani kip atleta, visok 192 cm, ‘završio’ u moru početkom 1. stoljeća zbog jaka nevremena i opasnosti od prevrtanja broda ili kao žrtva bogovima za siguran nastavak putovanja kroz Osorski kanal. Nakon što ga je 1996. kod otočića Vele Orjule 1996. pronašao i fotografirao belgijski turist Rene Wouters, nalaz je dvije godine kasnije prijavljen hrvatskome Ministarstvu kulture.

Uz vodstvo stručnjaka Ministarstva kulture i Arheološkoga muzeja u Zadru 14 ronilaca specijalne policije izronilo je kip 27. travnja 1999., a u akciji istraživanja lokaliteta i vađenja kipa sudjelovali su znanstvenici iz pet zemalja. Zbog početnih pokazatelja da se radi o remek-djelu antičke skulpture projekt je dobio i međunarodnu dimenziju te su se u njega, uz hrvatske stručnjake uključivali i kolege iz Belgije, Velike Britanije, Italije, Austrije, Njemačke i SAD-a.

Budući da je desalinizacija bila preduvjet za restauratorske radove, Apoksiomen se u bazenu sa slatkom vodom odsoljavao do listopada 2000., kada su počeli konzervatorsko-restauratorski radovi koji su se izvodili u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu pod vodstvom restauratora Giuliana Tordija, a u suradnji s Antoniom Šerbetićem, voditeljem radionice za metal Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon restauracije Apoksiomen je bio privremeno smješten u Arheološkom muzeju u Zagrebu, a bio je izlagan je i u galeriji Sainsbury Britanskog Muzeja u Londonu na izložbi “Definicija ljepote: tijelo u starogrčkoj umjetnosti”, u muzeju Paul Getty u Los Angelesu, u pariškom Louvreu, firentinskoj palači Medici Riccardi, Muzeju i galeriji grada Ljubljane, ali i u hrvatskim muzejima.

Od osam dosad poznatih varijacija prototipa Apoksiomena, od kojih je najpoznatiji brončani kip iz Kunsthistorisches Museuma u Beču, otkriven 1896. u Efezu, lošinjski je kip najcjelovitiji i najbolje sačuvan, a njegov autor je nepoznat.

Jedinstveni muzej posvećen jednoj skulpturi

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Palača Kvarner, kuća u nizu koja oblikuje lošinjsku Rivu i gradsko pročelje, tijekom povijesti doživjela je niz prenamjena i rekonstrukcija.

Prenamjena u Muzej Apoksiomena počela je 2012. godine po arhitektonskom konceptu i projektu Saše Randića i Idisa Turata.

Kako bi se predstavila skulptura koja se nalazi izvan svakog vremenskog i fizičkog konteksta kojemu je bila namijenjena, a u isto vrijeme izveo uzbudljiv i razumljiv muzejski postav, osmišljeno je devet vremenskih i prostorno oblikovanih scena u kojima posjetitelji od trenutka ulaska u muzej u potpunosti doživljavaju kompletnu Apoksiomenovu priču, od pronalaska do povratka na otok vitalnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sama skulptura smještena je u posve bijelu prostoriju u kojoj vlada apsolutna tišina u koju se dolazi kroz nekoliko specifičnih i specijalizirano osmišljenih cjelina koje svaka na svoj način donose priču o Apoksiomenu.

Muzej Apoksiomena realiziran je sredstvima Ministarstva kulture i Grada Maloga Lošinja, uz stručno-znanstvenu potporu Hrvatskoga restauratorskog zavoda.

U subotu će ga otvoriti predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, a prigodnim govorom okupljene će pozdraviti i gradonačelnik Maloga Lošinja Gari Cappelli te ministar kulture Zlatko Hasanbegović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.