Što je hrvatska etno glazba i tko su njezini glavni protagonisti?

Foto: Snimka zaslona

Dunja Knebl, hrvatska etno glazbenica, u zagrebačkoj Močvari je 22. ožujka predstavila novi, trostruki album “33 balade”. Ovaj opus balada koje uglavnom dolaze iz kontinentalne Hrvatske, Dunja će promovirati i izvesti u tri različite izvedbe: samostalno, u duetu s Hrvojem Nikšićem i s sastavom Kololira s kojim je snimila dva posljednja albuma.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što je zapravo etno glazba i tko su poznati hrvatski etno glazbenici?

Sam pojam ”etno” označava glazbeni smjer koji uporište pronalazi u tradicionalnoj hrvatskoj glazbi. Etno pokret značajno je obilježio svjetsku i hrvatsku glazbenu scenu. Glazbenici tzv. etno vala pronalaze afirmativne načine koji uglavnom predstavljaju spoj njihova osobnog pristupa doživljaju baštine tj. lokalnog, regionalnog i svjetskog, tzv. world music, folklora sa suvremenim smjerovima kao što su rock, pop, jazz, techno i drugi.

Hrvatska etno scena razvila se u devedesetim godinama pojavom već donekle renomiranih glazbenica i glazbenika poput, sada već ugašene, grupe Legen. Iako izvorne folklorne skupine i obnova tradicija koje polako nestaju su donedavno tvorile okosnicu domaćeg etna, upravo urbane glazbene pojave na svojevrstan način prate i osvježavaju izvorni folklor ovih prostora, te ”na velika vrata” preuzimaju primat u ovom glazbenom žanru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tko su, dakle, glavni predstavnici hrvatskog etna?

Dunja Knebl

Dvadeset i četiri je godine od prvog koncerta Dunje Knebl, tada prevoditeljice, koji je u potpunosti promijenio njezin život. Otkrivši stare zaboravljene hrvatske pjesme počela ih je pjevati, a zatim i snimati. Rezultat su danas brojni samostalni albumi, sudjelovanje na brojnim kompilacijama, koncertiranje za brojnu publiku po cijeloj Hrvatskoj i inozemstvu. Iza nje su brojne radio i TV emisije, spotovi, vlastita ”monodrama s pjevanjem”. Pjesme u njezinoj obradi i interpretaciji koristile su se na televiziji, u kazalištu, a već nekoliko godina vodi etno-radionice koje pohađaju zainteresirani svih dobnih skupina, baš kao što je i Dunjina publika. Nastupa sama uz svoju gitaru i sitne udaraljke, a u novije vrijeme sve češće uz druge glazbenike; najčešće s grupom Afion. Vrlo česta tematika njezinih pjesama su stare i zaboravljene pjesme kajkavskih krajeva.

Kries

Kries pronalazi nadahnuće u melodijama i tekstovima tradicijskih pjesama, u slavenskoj mitologiji, dinarskom ritmu i u zvukovima mediteranskih glazbala, dok suvremene elektronske zvukove doživljava kao začin svom glazbenom stvaralaštvu.
Njihov prvi album ”Ivo i Mara” pronašao je svoje mjesto u eteru radijskih postaja diljem svijeta, glazba Kriesa koristi se u kazališnim i filmskim ostvarenjima, dok su se koncertima, osim u Hrvatskoj, do sada predstavili i publici u mnogim drugim zemljama ( Austriji, Češkoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Sloveniji, Velikoj Britaniji,…).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Legen, kao preteča Kriesa, je bio multimedijska družina čije je članove iz svih krajeva Hrvatske objedinila težnja za stvaranjem prave hrvatske kulture, oslobođene zapadnih utjecaja. Tekstovi su im mistični, ritam i melodija tradicionalni, postav kao u akustičnoj rock glazbi, obrada elektronička, nastup energičan i inovativan. Od 1992. godine nastupali su u cijeloj Hrvatskoj i u inozemstvu, da bi se početkom milenija razišli i dio njih na čelu s Mojmirom Novakovićem osnovao Kries.

Članovi Kriesa su Mojmir Novaković (vokal), Ivo Letunić (lijerica), Andor Végh (ajde, diple, frula, dvojnice, kaval), Krešimir Oreški (udaraljke), Erol Zejnilović (električna gitara), Konrad Lovrenčić (bas gitara) i Ivan Levačić (bubnjevi).

Miroslav i Gordana Evačić

Miroslav i Gordana Evačić, bračni par i glazbenici osebujnog stila i veliki zaljubljenici u etno, world music i blues izričaj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon 10-ak godina djelovanja Miroslav je kao jedan od osnivača i ključnih figura etno-rock sastava ”Ščukin Berek”, 2001. godine započinje svoj glazbeni odmak u avangardnom pravcu. Kao rezultat toga, 2003. godine izdaje svoj prvi samostalni album ”Čardaš Blues” koji postaje sinonim za specifični glazbeni izričaj koji donosi. Kako i sam naslov govori, blues je konstanta koju oplemenjuje melodijama, ritmovima, i zvukovima svog podneblja na originalni način.

Miroslav i Gordana iza sebe imaju devet studijskih albuma redovito popraćenih odličnim kritikama renomiranih svjetskih glazbenih magazina fRoots i SingOut! te BBC radija. Surađivali su sa mnogim hrvatskim i inozemnim glazbenicima (Brian Ritchie, Dalibor Grubačević, Livio Morosin, John Kruth, Tamara Obrovac, Tribecastan i dr.)

Priča Miroslava i Gordane traje već punih dvadeset godina. Brojna međunarodna priznanja i nagrade Porin stigli su kroz njihovo djelovanje u etno glazbi.

Lidija Bajuk

Glazbenu karijeru započinje prednastupima na koncertima američkih glazbenika Johna Mayalla i Joan Baez 1987. i 1989. godine. Njene obrade hrvatskih narodnih pjesama, odnosno autorske pjesme, zastupljene su na brojnim kompilacijskim audio-albumima. Nastupala je na brojnim dobrotvornim koncertima. Svoj prvi samostalni audio-album ”Zora-djevojka” objavila je 1997. godine, a 1999. ”Kneju”, drugi samostalni audio-album.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Česti motiv Lidije Bajuk su međimurske narodne pjesme.

Dobitnica brojnih nagrada (2001. – Večernjakova ruža za najboljeg etnoglazbenika, Zagreb; 2006. – diskografska nagrada Porin za najbolju folklornu pjesmu, Osijek).
Cinkuši

Cinkuš je zvono. I kao što zvono zvoni, najavljuje, naglašava, upozorava, tako i Cinkuši dolaze kao svjetioničari i nepretenciozni glasnici sreće života i snage predaka. U svojoj glazbi Cinkuši objedinjuju svoje autorstvo i tradiciju hrvatskih regija Međimurje, Prigorje i Zagorje.
Pjevaju na posebnom kajkavskom dijalektu. Njihov energičan glazbeni izričaj protkan je svim elementima teške i prkosne povijesti života običnog čovjeka, težaka, grubost i melankolija, žestina i emotivnost. Tektonsko buđenje energija kroz glazbu Cinkuša u slušateljstvu proizvodi naglašeno pozitivan efekt, bez obzira na jezičnu barijeru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.