Velika izložba dizajnera Borisa Ljubičića u MUO

Boris Ljubičić, hrvatski dizajner čiji su radovi u širim krugovima poznatiji od njega samoga i autor koji je umjetničku angažiranost prenio u svakodnevicu noseći majice s natpisima kojima komentira društvo, predstavit će se na izložbi “Kvadrat i krug” koja se, kao prvi veliki pregled njegova bogatog opusa, otvara 11. prosinca u Muzeju za umjetnost i obrt.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izložba koja će, s obzirom na oko četiri desetljeća umjetnikove karijere biti i svojevrsno putovanje kroz prošlost ovih prostora, donosi osamdeset Ljubičićevih radova, kaširanih printeva u formatu 120×120 centimetara koji se ulažu poput domino kocaka, a prikazivat će se i njegovi video radovi.

U skladu s naslovom, izložba obuhvaća autorovo stvaralaštvo od ranih faza, krugova uronjenih u more kao simbola njegova prvog važnijeg dizajna za Mediteranske igre u Splitu 1979. do kvadrata, koje se popularno, ali pogrešno, naziva “kockicama”, a koji su od devedesetih i izvan Hrvatske prihvaćeni kao najprepoznatljiviji vizualni hrvatski identitet.

Ljubičić inzistira da izložba u MUO nije retrospektiva, već autorski projekt, njegov izbor radova u neobičnom konceptu. “Neću predstaviti izloške, nego problem tih radova i njihov doživljaj, specifičnu analizu koju sam napravio pripremajući projekt, jer publici želim približiti dizajn i pokazati što on jest, a ne samo pokazati predmete”, rekao je Ljubičić u razgovoru za Hinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za mene je dizajn promjena, on ima ulogu mijenjanja svijeta, a uspijeva li u tome ovisi o mnogočemu, ustvrdio je Ljubičić, dodavši kako se u Hrvatskoj još uvijek vizualnost ne shvaća dovoljno ozbiljno, a slično kao i s jezikom “koji još uvijek brusimo”, Hrvatska nije utvrdila svoj odnos prema identitetu.

Ljubičić smatra da bi hrvatske tvrtke trebale biti jasnije definirane u tom kontekstu te kao primjer navodi MOL koji ima jasan vizualni identitet Mađarske, za razliku od INA-e koja ima tri plava slova. “INA se po vizualnom identitetu ne prepoznaje kao hrvatska tvrtka, kao i Pliva koja je prodana, ali je mogla imati hrvatski identitet. Kapital se ne može ugurati u granice, ali vizualni identitet može i on čuva vlasništvo čak i onda kada niste vlasnik”, objasnio je.

Još jedna ‘bolna točka’ za Ljubičića je hrvatska zastava, za koju kaže da nas zbog grba i “smiješnih dodataka na vrhu”, vraća u 19. stoljeće, a smatra da bi prijedlog kvadrata i boja kao vizualnog koda mogao jasno predstavljati novu i suvremenu državu u svijetu. “Preko te je zastave prolivena krv, pa je nitko ne želi mijenjati”, ustvrdio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ljubičićev rad nagrađivan je na međunarodnoj razini gdje je, kaže, više nego u Hrvatskoj prepoznata njegovo poimanje hrvatskog vizualnog identiteta i gdje već postoji nekoliko radova o tome, među kojima je najnoviji onaj apsolventice iz Edinburgha na temu vizualnog identiteta Hrvatske kakvoga zagovara Ljubičić.

Aktualnu hrvatsku dizajnersku scenu ocijenio je sve kreativnijom, ali s manjkom identiteta. Riječ je o kulturološki kvalitetnim projektima koji su zaslužili svoje međunarodne nagrade, ali oni su internacionalni i nemaju hrvatski identitet, napomenuo je.

Boris Ljubičić (Sinj, 1945.) izuzetno je produktivan autor, nagrađivan u gotovo svim područjima dizajna vizualnih komunikacija, od vizualnih identiteta, plakata, knjiga, dizajna za elektronske medije do dizajna ambalaže. Osmislio je vizualni identitet za brojne kulturne institucije (MUO, MDC, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Leksikografski zavod Miroslav Krleža) i manifestacije (Muzičko bijenale, Dubrovačke ljetne igre, kongresi hrvatskih arhitekata).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dizajnirao je izuzetno uspješnu seriju plakata za Dan muzeja, a plakat iz 2000. (Volim kvadrat i krug) u nizu je međunarodno relevantnih selekcija proglašavan najboljim svjetskim plakatom tih godina. Ostavio je trag i u nekoliko velikih hrvatskih tvrtki, od Labuda, Francka, Optime, Spectator Grupe i IGH do nagrađivanog sustava ambalaže tvrtke SMS.

Pamte se i njegova rješenja za svjetske i regionalne sportske manifestacije te hrvatske sportske institucije, od Mediteranskih igara i sportskog branda YASSA do Europskog prvenstva u atletici (1990.), 2. svjetskih vojnih igara (1999.) te Svjetskog prvenstva u rukometu za žene (2003.) i vizualnog identiteta Hrvatskog skijaškog saveza.

Od osamostaljenja Hrvatske posvetio se pitanjima dizajna vizualnog identiteta nove države, pa iako njegov prijedlog vizualnog koda za novčanice i zastavu nije bio prihvaćen, odigrao je veliku ulogu u prepoznatljivosti hrvatskog identiteta prisutnog i u brojnim ministarstvima i institucijama, HRT, HTZ, HAK te HINA-i, na čijem logu ‘putujući’ kvadratići simboliziraju ono čime se nacionalna agencija bavi, sakupljanjem i distribuiranjem informacija.

Kustosica izložbe u MUO, koja će biti otvorena do 1. veljače iduće godine, voditeljica je zbirki Grafičkog dizajna i Produkt dizajna, Koraljka Vlajo. Planira se da nakon Zagreba izložba bude postavljena i u ostalim europskim metropolama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.