(VIDEO) ‘Izvorna slika Božjeg Milosrđa’ – prva slika, tajna oko nje i njezino teološko značenje

Slučajno, loš prijevod dnevnika sv. Faustine i upotreba krive slike doprinijela je prvotnoj zabrani Vatikana za pobožnošću Božjem Milosrđu utemeljenoj na zapisima sv. Faustine i njoj prateće slike. Papa Ivan Pavao II, tada kao krakovski nadbiskup, zaslužan je za ispravljanje nesporazuma oko prijevoda, a sada se filmom ”Izvorna slika Božjeg Milosrđa” želi prikazati izvorna slika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Redatelj filma ”Izvorna slika Božjeg Milosrđa” Danielom diSilvom otkriva detalje. Film govori o prvoj slici, o tajni oko nje i o njezinom teološkom značenju.

U filmu progovara širok spektar stručnjaka za teologiju Božjeg Milosrđa među kojima su Stanisław Dziwisz, krakovski nadbiskup, biskup Roberta Barrona, pomoćni biskup Los Angelesa, o. Dwight Longenecker i papinski autobiograf Georg Weigel. Komičar Jim Gaffigan i pjevač Harry Connick mlađi također donose neočekivane komentare u filmu.

Koji je razlog nastanka ovog filma? Godinama ste radili na njemu, proputovali 6 zemalja? Zašto?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

diSilva: 2007. godine prijatelj me pozvao da posjetimo crkvu u Vilniusu, u Litvi, gdje se nalazi izvorna slika. ‘Ovo je izvorna slika’, rekao je na engleskom najbolje što je mogao. Mislio sam da mi želi reći kako je ovo prava slika između raznih kopija. No shvatio sam da mi zapravo želi reći da je OVO izvorna i prava slika.

Kad je to rekao, bilo je kao da Krist kaže: ‘Danas se ispunilo ovo Pismo što vam još odzvanja u ušima (Lk 4, 21).’ Kada mi je prijatelj rekao ‘ovo je izvorna slika’ postalo mi je jasno kako se nikada nisam pitao postoji li uopće prva, izvorna slika. Naravno, sveta Faustina i njezin duhovnik, otac Sopocko, zajedno su radili na izvornoj slici, tako da je očito morala postojati ta izvorna slika. Ostao sam gorjeti od znatiželje da kako je moguće da nitko nikada nije pitao za tu izvornu sliku? I shvatio sam da izvornu sliku Božjeg Milosrđa svijet nikada zapravo nije ni vidio.

Za dokumentarni film smo digitalno skenirali svaki detalj, centimetar po centimetar. Samo tada ljudi mogu doista vrednovati ovu sliku i zavoljeti je. Svjetlost, boja, potezi kistom… Sve je tu. Ti su detalji važni jer iznose na vidjelo ono što je do sada bilo nepoznato.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Koje su tajne koje stoje iza slike? Možete li nam reći koja je novost bez da previše odate radnju filma?

diSilva: Sliku, koja se do sada prikazivala kao izvorna, naslikao je Adolf Hyła, a da nije vidio pravu, izvornu sliku. Hyłina slika se temelji na sličici koju je neki čovjek zašio u svoj kaput u Sibiru. Tu je sličicu, kao i ostalih 149.999, odobrio otac Sopocko kako bi se proširila poruka Božjeg Milosrđa. Hyła je tu sličicu vidio u Sibiru te je obećao Bogu da će, ako bude spašen iz zatvora u Sibiru, proširiti tu pobožnost. Tako je zapravo ta druga slika, naslikana 10 godina nakon smrti sestre Faustine, došla u središte pozornosti.

Hyła je nažalost mnoge detalje krivo nacrtao. Otac Sopocko ga je zatražio da svoj stil prilagodi detaljima koje je sestra Faustina smatrala da su važni. Kako bilo, on to nije učinio jer je živio od slikanja pa slika, koju većina od nas povezuje s Božjim Milosrđem, nije vjerna izvornoj jer je Hyła nikada nije ni vidio.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Koja je još slika srodan s ovom? Postoji li sličnost s rupcem s likom Gospe Guadalupske sv. Juana Diega. Je li to ispravna usporedba?

diSilva: Volim to pitanje. Dvije su stvari: prva, ništa nije slično izvornoj slici Božjeg Milosrđa. Ništa. Prikaz Naše Gospe nije iste vrste jer ona nije naslikana ljudskom rukom. To je mistična slika druge vrste. Ona je za mene kao krilo leptira. Što je ljepše, Mona Lisa ili leptirovo krilo? Ta slika je Naše Gospe obojana na isti način kao i leptirovo krilo. Sama vlakna su obojana, no na njima nema tragova boje!

Tako da slike nisu za usporedbu, no rekao bih ovo: izvorna slika Božjeg Milosrđa nije kao ni jedna druga slika koju je moj heroj Eugeniusz Kazimirowski ikada naslikao. Ni jedna druga slika koju je on naslikao stilistički nije slična slici Božjeg Milosrđa.

Kada teolozi vide izvornu sliku, uočit će neke stvari na toj slici koje nikada prije nisu viđene. Kao i kod Caravaggia, možeš imati seminar o tome. Ima nečega u svakom centimetru, pa se čak može usporediti s rupcem, ali činjenica da nije usporediva ni s jednom drugom slikom Kazimirowskog može značiti da, kao što je Marija oblikovala svoj lik, tako možemo reći da je sam Krist vodi ruku Eugeniusza Kazimirowskog.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Baš kao što je Bog vodio ruku pisaca Svetog pisma?

diSilva: Upravo tako.

Govoreći o teolozima, recite nam nešto o uključivanju poznatih teologa Jima Gaffigana i Harrya Conncika mlađeg, koji naravno nisu pravi teolozi, u film.

diSilva: (smijeh) Gaffigan u javnosti ne skriva da je otac petero djece i katolik. Gaji pobožnost prema Božjem Milosrđu i čitao je dnevnik svete Faustine u cijelosti. Knjiga je teška za čitati, ali na kraju ima nekih stvari koje su zaista sjajna i koje sve mijenjaju. Gaffigan je znao za te stvari. To mi je zaista bio znak da je u cijelosti iščitao knjigu.

Tako je jedne naći nakon odigrane predstave otišao kući i bacio se u Faustinin dnevnik? Kakva suprotnost!

diSilva: (smijeh)

Kamo dugoročno ide ovaj projekt? Imate li nešto u vidu?

diSilva: Trenutačno putujem SAD-om predstavljajući tzv. redateljevu verziju filma, koja je na neki način vrednovanje povijesti. Putujem zajedno s replikom platna Božjeg Milosrđa u prirodnoj veličini. Također prenosimo malenu galeriju umjetnina kao i neprocjenjive relikvije. U cijelo priči ima puno više detalja nego što stane u 100 minuta filma. Dobit od tih prezentacija ide za sada još nepostojeći hodočasnički centar kojeg bih volio vidjeti u Vilniusu, a koji bi ljudima omogućio posjetiti izvornu sliku.

Također pišem knjigu koja govori o cijeloj priči. Želim ispričati cijelu priču o tome kako je slika bila izgubljena.

U konačnici, moj cilj je dati slici zasluženo mjesto prvenstva u pobožnosti Božjem Milosrđu. A to nije temeljeno ni na kojim osobnim, umjetničkim ili bilo kojim drugim željama. Kao što možete vidjeti u dokumentarcu, otac Sopocko je bio prisutan pri izradi slike i čuo je svaki detalj koji se sveta Faustina izrekla slikaru Eugeniuszu Kazimirowskom. Otac Sopocko smatrao je kako je važno da ljudi časte tu sliku jer je upravo ona u skladu s Faustininim opisima s Milosrdnog Isusa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.