(FOTO) Zbog velikog zanimanja javnosti izložba „Otkrivanje starih dubrovačkih katedrala“ otvorena do 24. travnja

Foto: Dubrovačka biskupija

Zbog velikog interesa javnosti izložba „Otkrivanje starih dubrovačkih katedrala“ ostat će otvorena u atriju Palače Sponza do 24. travnja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svi zainteresirani izložbu mogu pogledati u terminu od 8.30 do 15.30 sati.

Izložba po prvi put predstavlja javnosti arheološke nalaze pronađene istraživanja ispod dubrovačke katedrale Gospe Velike.

„Otkrivanje starih dubrovačkih katedrala“ naziv je izložbe koja je otvorena u srijedu, 5. travnja, u atriju Palače Sponza u Dubrovniku. Javnosti su izložbom predstavljene dosadašnje aktivnosti Istraživačko-edukacijskog projekta i radionica Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Gradske župe Gospe Velike u Dubrovniku čiji je cilj stručna i znanstvena obrada kamenih ulomaka, zidnog oslika i pokretnog arheološkog materijala s arheoloških istraživanja provedenih 1980-ih godina ispod dubrovačke katedrale Gospe Velike. Projekt se odvija od srpnja 2015. i dosad su organizirane tri radionice u kojima su sudjelovali studenti s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uvodničar izložbe je bio Ivan Viđen, član Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije, koji je istaknuo kako izložba u prvom planu ima katedralu Gospe Velike i sve ono što je pod njom iskopano ali i rezultate živog rada studenata i profesora. Dodao je i kako su upravo studenti zajedno sa svojim profesorima autori ove izložbe, a to su: Laura Brcković, Paola Brodej, Karmen Čabrilo, Jelena Kaić, Josip Klaić, Mara Korunić, Palmira Krleža, Andrea Marinović, Marino Mihalj, Matea Pranjić, Petar Strunje, Lucija Sukalić, Natalija Šagud, Sara Žganjar i Eva Žile.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Objasnio je kako se ovom izložbom, uz ostala događanja, obilježava 350. godina Velike trešnje, ali i da dubrovačka katedrala i ova izložba imaju svoj korijen u još jednom potresu, onom iz travnja 1979. godine nakon kojeg je krenula statička sanacija dubrovačke katedrale te arheološka istraživanja koja je vodio Institut za povijest umjetnosti. „Izložba je ‘post festum’ tih arheoloških istraživanja iz 1980.-ih godina, koja su otkrila senzacionalne stvari i otkrića koja su promijenila naše gledanje na dubrovačku povijest. Zahvaljujući tom potresu i arheološkim istraživanjima počeli smo drugačije gledati na dubrovačku povijest, na nastanak i prva stoljeća našega grada.“

Posjetiteljima su se obratili i sami studenti Karmen Čabrilo, Jelena Kaić i Petar Strunje. Kazali su kako su se u ovim radionicama brojni studenti u posljednje dvije godine po prvi put susreli s ovakvim načinom inventiranja, obrade i čišćenja arheološkog materijala, te da su neki od njih te materijale iskoristili kao inspiraciju i teme za diplomske radove. „Drago nam je da ovom izložbom možemo prikazati i ukazati na važnost ovih građevina pod sadašnjom baroknom katedralom, ali i potaknuti na daljnja istraživanja“.

U atriju Palače Sponza izloženi su uvodni tekstovi o radionici, panoi s pojašnjenjima obrađenih tema, fragmenti freski, keramike i stakla, te kameni nalazi iz bizantske i romaničke katedrale.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na izložbi su upućene riječi zahvale svima onima koji su doprinijeli ostvarenju ovog projekta. Osim katedralnog župnika don Stanka Lasića i svih djelatnika župnog ureda, to su još i akademik Igor Fisković, djelatnici Odsjeka za povijest umjetnosti Tin Turković, Nikolina Maraković, Ana Marinković i Maja Zeman, suradnici Ana Požar-Piplica, Luko Piplica, Marta Perkić, Danko Zelić i Nikolina Topić. Organizatori izložbe su Gradska župa Gospe Velike i Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Svi zainteresirani ovu izložbu koja donosi bitan dio dubrovačke povijesti moći će pogledati do 24. travnja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.