Patnja ili mizerija?

Izvor ljudske patnje može biti raznolik: od gubitka posla, novčane neimaštine, neispunjenih ciljeva i snova do gubitaka voljenih osoba te suočavanja sa osobnom smrtnošću. Patnja je neizbježni dio svakog života. Način na koji patimo je nekad jedini slobodni izbor koji čovjeku preostaje. Iako se ta sloboda može činiti neznačajna, subjektivno iskustvo patnje se može značajno razlikovati s obzirom na to kako patimo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I životinje i čovjek doživljavaju patnju, ali ono što razlikuje čovjeka od životinje je to što se čovjek pita zašto: zašto ja, zašto sada, zašto na ovaj način, zašto patnja dobrim ljudima, zašto nekim ljudima više patnje nego drugima, itd. Iako potpuni odgovor na pitanje zašto nećemo uvijek imati, s obzirom na to kako patimo – može smanjiti osjećaj patnje i patnja kao takva može pridonijeti našem rastu.

Iskustvo patnje omogućuje čovjeku osvjestiti realnost života koji ne garantira savršenu pravdu, potpunu sreću i besmrtnost. U pronalaženju značenja smisla patnji, čovjek može preispitati svoje želje, svoje (ne)ispunjene kapacitete, svoje vrijednosti, svoju slobodnu volju, te smisao života. U tom traganju za značenjem, koji donekle može odgovariti na pitanje zašto, čovjek se okreće drugima i/ili Bogu. Proces traženja značenja patnje koji nije narcisuidno fokusiran te prihvaćanje patnje donosi mir. To ukratko znači patiti na dobar način.

S druge strane, ljudi koji ne nalaze značenje patnji, fokusiraju se na same sebe i na sam osjećaj patnje. Uz patnju koja je neimnovna, osjećaj patnje što patimo, proizvede osjećaj mizerije. To je stanje iznimne patnje, stanje nemira i beznađa. Dok je patnja neizbježna, mizerija je izbor. Beznađe i nada su izbor svakog pojedinca, značajan izbor, kao i percipiranje čaše kao poluprazne ili polupune.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

*Maja Ivanković je doktorirala kliničku psihologiju na Institute for the Psychological Sciences (IPS) u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Njen klinički rad obuhvaća psihološka testiranja i psihoterapiju sa ljudima različite dobi. Trenutno radi i sa studentima koji su na treningu iz kliničke psihologije. Svoja dodatna stručna usavršavanja iz psihodinamičkog pristupa terapiji nastavlja u Washington School of Psychiatry (WSP) u Washington, DC.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.