Otvoreno otkrilo: na europarlamentarnim izborima nismo preferencijalno izabrali niti jednog zastupnika!

Hoćemo li na skorim parlamentarnim izborima glasovati kao i na onima za Europski parlament, uz jedan preferencijalni glas? Zašto samo jedan? Je li to smokvin list kojim stranački šefovi i dalje zadržavaju pravo popunjavanja izbornih lista podobnima? O tome su u emisiji HRT-a Otvoreno razgovarali predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin, potpredsjednik Odbora za Ustav Vladimir Šeks, Dragutin Lesar i stručnjak za ustavno pravo Robert Podolnjak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uvodni prilog podsjetio je na referendumsku incijativu “U ime obitelji” o promjeni izbornog sustava i na Zahtjev za raspisivanjem referenduma kojeg je potpisalo preko 380.000 građana – više od 10% birača u Republici Hrvatskoj. Saborski odbor za Ustav danas je odlučio zatražiti od Hrvatskog sabora da uputi pitanje Ustavnom sudu o broju potpisa potrebnim za raspisivanje referenduma.

Na pitanje voditelja Mislava Togonala koliko je 10% punoljetnih građana u Republici Hrvatskoj Peđa Grbin je ustvrdio da u Hrvatskoj ima preko 4 milijuna punoljetnih građana, te da je prema tome 10% preko 400.000.

Ostatak emisije posvećen je prijedlozima promjena izbornog zakona koji su uslijedili nakon najave referenduma, a koji su se danas našli pred Odborom za Ustav.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Imamo paket od devet zakona koji se tiču izbora. SDP je vrlo jasan. Dali smo prijedlog za izmjenu izbornog zakonodavstva. Sadrži tri prijedloga: uvođenje preferencijalnog glasa, zbog toga ukidanje nositelja liste, te treći ostvarenje načela ravnopravnosti spolova uvođenje kvote da oba spola na listi budu zastupljeni sa najmanje 40% pripadnika pojedinog spola, rekao je Grbin.

Vladimir Šeks ustvrdio je kako ne postoji proturječnost između istupa njega kao pojedinca koji je podržao neke od ponuđenih izmjena i mišljenja i stajališta kluba HDZ-a.

– Ja sam iznio da podupirem cijeli niz dobrih inicijativa u ovih pet prijedloga promjene izbornog zakona, a posebno podržavam preferencijalno glasovanje. Na to sam danas na sjednici Odbora za Ustav dodao i da HDZ prihvaća takve promjene u izbornom zakonodatstvu ali pod uvjetom da se promjeni članak 45. Ustava. To znači da se omogući hrvatskim državljanima koji imaju prebivalište izvan Hrvatske glasovanje na biračkim mjestima u inozemstvu, a ne kao što je promjenom Ustava utvrđeno samo u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava. Tražimo i da se fiksna kvota zastupnika koji oni biraju poveća s tri i da se uvede nefiksna kvota, rekao je Šeks.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podolnjak: treba ozbiljno razmišljati o promjeni modela izbora zastupnika manjina

– Ono što govori gospodin Šeks to je stvar ustavne promjene. Dogovor oko tri zastupnika, kolokvijalno bih rekao, dijaspore, postignut je iza zatvorenih vrata u dogovorima političkih stranaka, upozorio je profesor Robert Podolnjak.

O tome kakva je situacija drugdje u Europi, profesor Podolnjak je od zemalja koje imaju zastupnike dijaspore u Saboru izdvojio Italiju i Francusku te je rekao kako je u tim zemljama udio zastupnika dijaspore u ukupnom broju zastupnika 2%. I kod nas je njihov udio 2% (tri od 151), rekao je Podolnjak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na pitanje voditelja nije li ipak nesrazmjerno imati 3 zastupnika dijaspore a 8 zastupnika jedne nacionalne manjine, profesor Podolnjak je rekao kako jest, budući da su danas u Hrvatskoj manjine i Ustavom i zakonom dobro zaštićene, te da po njemu treba ozbiljno razmišljati o drugačijem modelu zastupnika nacionalnih manjina.

Dragutin Lesar, koji se u emisiju uključio video vezom iz Čakovca rekao je kako je Davorin Mlakar jasno rekao da su promjene Ustava 2010. bile posljedice ucjena.

– Ucjene o pristanku na promjenu izbornog zakonodavstva su i danas na sceni kada HDZ traži da uz tu promjenu idu i promjene Ustava. Parlamentarne stranke ucjenama donose ozbiljne promjene kao što su ustavne promjene i promjene izbornog zakonodavstva. Godine 2010. je bio preveliki strah HDZ-a da neće proći referendum za ulazak u Uniju pa se onda pristupilo izmjenama, rekao je Lesar istaknuvši da je velik problem Hrvatske politike da funkcionira po sistemu ucjena.

Replicirao mu je Vladimir Šeks kazavši kako se u ovom slučaju ne radi o ucjenama budući da se ne radi o izmjenama Ustava, te SDP ima potrebnu većinu za donošenje izbornog zakona i bez HDZ-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zastupnik Hrvatskih laburista istaknuo je kako od 22 zemlje EU-a u 15 država postoji model preferencijalnog glasovanja, a broj preferencijalnih glasova kreće se od jednog do četiri. Prijedlog laburista poklapa se s Zahtjevom građana za raspisivanje referenduma u dijelu o preferencijalnom glasovanju, jer i oni traže 3 preferencijalna glasa za listu, bez cenzusa.

Ako je Milanović iskren u pozivu na dogovor onda SDP mora odstupiti od svog prijedlooga, jer je to samo kozmetička promjena, zaključio je Dragutin Lesar.

Građani na 2 europarlamentarna izbora nisu izabrali niti jednog zastupnika preferencijalno!?

Profesor Podolnjak rekao je kako je i on sklon podržati taj model s 3 preferencijalna glasa – bez praga, jer inače dolazi do disperzije glasova.

Profesor Podolnjak je ustvrdio da bi se jedino uvođenjem modela s tri preferencijalna glasa i bez praga dovelo do toga da građani zaista biraju svoje zastupnike tj. do ravnoteže između birača i političkih stranaka.

Iznio je iznenađujući podatak, usprkos pisanju suprotnog – dva puta smo birali zastupnike za Europski parlament s jednim preferencijalnim glasom i pragom od 10%. Prvi puta građani nisu u EP poslali niti jednog zastupnika preferencijalno (koji ne bi ionako prošao u EP i bez preferencijalnog glasovanja zbog pozicije na listi). Drugi put su poslali samo jednog – Tonina Piculu.

Nešto kasnije ispravio ga je Peđa Grbin koji je rekao kako to nije točno jer bi Tonino Picula ionako ušao u EP, budući da je prvi na listi bio Neven Mimica za kojeg se znalo da neće biti zastupnik u parlamentu već povjerenik Europske komisije, te da bi Picula ušao automatizmom.

Emisija Otvoreno uspjela je gledateljima pojasniti da SDP građanima nudi isto ono što im je priredio HDZ na europarlamentarnim izborima – takav model preferencijalnog glasovanja po kojem građani preferencijalno nisu uspjeli izabrati niti jednog jedinog zastupnika na dvojim europarlamentarnim izborima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.