Ivo Lučić o ratnim ciljevima srpskog i bošnjačkog vodstva u BiH: Preostaje nam jedino pokretanje radikalne opcije

Foto: Snimka zaslona

Sudionici okrugloga stola u Mostaru istaknuli su u ponedjeljak da se zloporabom instituta zajedničkog zločinačkog pothvata i procesuiranjem hrvatskih branitelja u BiH nastoje ostvariti ratni ciljevi o Bosni i Hercegovini bez Hrvata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Okrugli stol organizirao je Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH, Ured za pružanje pravne pomoći braniteljske populacije te Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH, a nazočili su brojni dužnosnici kao i sudionici Domovinskog rata, zapovjednici brojnih postrojba od prostora Posavine do Hercegovine.

“Radi se o stigmatiziranju naroda i kolektivne odgovornosti kroz ‘zajednički zločinački pothvat’ i zapovjednu odgovornost. Zločinački pothvat je političko pitanje koje zahtjeva široku akciju. Po predmetima koji se vode i najavljuju važno je pobijati neistine jer može imati teške posljedice ne samo po optužene u Den Haagu, nego i u BiH”, rekla je voditeljica ureda za pravnu pomoć Hrvatima pri HNS-u BiH, Nika Pinter.

Po njezinim riječima, na pripadnike HVO-a, a naročito zapovjednike, tužiteljstva primjenjuju ove kvalifikacije, dok se istodobno za pripadnike bošnjačke Armije BiH one zanemaruju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ravnatelj Dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH Željko Raguž je rekao kako se radi o očitoj manipulaciji čiji je cilj Hrvate poraziti krivotvorenjem istine o zbivanjima za vrijeme rata.

“Vidljivo je da postoji zloporaba oko selektivnog procesuiranja ratnih zločina i pristupa oko rata u BiH. Naime, primjetno da se ne procesuiraju ratni zločini nad hrvatskim civilima u BiH, te je primjetno da se nastoji zlorabiti procesi protiv Hrvata za buduća politička rješenja”, smatra Raguž.

U bosanskohercegovačkom pravosuđu postupci za ratne zločine se vode po dva zakona, jednome iz vremena bivše Jugoslavije i drugom puno težemu, s predviđenim dvostruko većim kaznama, koji je donesen 2003. godine. Hrvate se u pravilu procesuira po strožem, a Bošnjake po lakšem zakonu s predrasudama kako su jedni unaprijed determinirani kao zločinci a drugi kao osloboditelji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pritom je predstavio podatke po kojima je do sada za zločine protiv čovječnosti optuženo 212 Srba, 24 Hrvata i samo trojica Bošnjaka. Do sada su za ove zločine Hrvati dobili 84 godine zatvora, a Bošnjaci nijednu, tvrdi Raguž.

U izjavi za medije nekadašnji ratni ministar obrane Herceg-Bosne Vlado Šoljić istaknuo je kako očekuje zauzimanje Republike Hrvatske u rasvjetljavanju istine o Domovinskom ratu u BiH.

“Prema stanju presude Hrvatska je do sada jedina zločinačka država na ovome području. Ona je po tim navodima napadala BiH i Srbiju iako činjenice govore drukčije. Srbija je napala Hrvatsku, a iz BiH je napadana Hrvatska. Kada bi to prihvatila kao gotovu činjenicu, Hrvatska bi imala goleme posljedice. Zbog toga ih to motivira i trebaju se uključiti u potporu”, rekao je Šoljić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povjesničar Ivo Lučić, s Instituta za povijest u Zagrebu rekao je kako srpsko i bošnjačko vodstvo nisu promijenili svoje ratne ciljeve, a to su odcjepljenje i stvaranje unitarne države bez Hrvata.

“Hrvatski cilj je ravnopravnost i očuvanje kulturnog i političkog suvereniteta. Institucionalna zaštita je, koliko mi se čini, potrošena i promijenjena nametanjem izmjena. Ne čini mi se da nam ne preostaje ništa drugo do pokretanja radikalnije opcije”, smatra Lučić.

Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić istaknuo je da je danas trenutak kada treba donositi hrabre odluke.

“Danas smo svjedoci prijetnjama ratom i mobilizacije, a to govore osobe koje zahvaljujući selektivnoj pravdi nisu procesuirane za ratne zločine. Imamo li pravo zadovoljiti se samo izborom legitimnih predstavnika. Mislim da nemamo. Samo administrativno i ustavno rješenje jamči nam opstanak, a to podrazumijeva federalnu jedinicu”, istaknuo je Ljubić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.