Žigmanov o zabrani predstavljanja znanstvenog zbornika o Bunjevcima: Krše nam se Ustavom garantirana prava i diskriminira nas se kao Hrvate

Nakon što je gradonačelnik Subotice uskratio pravo korištenja Gradske kuće za predstavljanje dva hrvatska znanstvena djela o identitetu bunjevačkih Hrvata u Vojvodini i Mađarskoj, cijeli je slučaj za narod.hr komentirao ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Posrijedi je onemogućavanje da se u javnom prostoru državne uprave iznese drugačija vrsta narativa od onoga što službena politika u Srbiji govori, a to je da Bunjevci nisu Hrvati. To je u studenom prošle godine iznio predsjednik republike Tomislav Nikolić. Mi na takvo što ne pristajemo.

Smatramo se Bunjevcima-Hrvatima, a takvih je više od dvije trećine svih Bunjevaca, odnosno Bunjevaca koji se javno izjašnjavaju Hrvatima. Tu vrstu onemogućavanja smatramo zabranjivanjem Ustavom zagarantiranog prava na slobodu govora i s druge strane aktom diskriminacije protiv pripadnika hrvatske zajednice.

Zbornik dolazi iz područja znanosti, a ne ideologije

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naime u demokratskim pluralnim društvima ne može biti privilegija kada su u pitanju identitetski prijepori određene zajednice i ne može biti dopušteno da u jednom prostoru bude iznesena samo jedna istina. Tim više jer naše predstavljanje zbornika dolazi iz područja znanosti, a ne ideologije. Ona je rezultat dugogodišnje suradnje Zavoda za kulturu Vojvođanskih Hrvata te Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i njihovog Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju. Dakle ne radi se o privatnoj stvari određene osobe, već o predstavljanju rezultata međudržavnog programa suradnje između institucija hrvatske zajednice u Vojvodini i Tijela visokog obrazovanja Republike Hrvatske.

Posljedica zabranjivanja je nejednakost, tj. odsutstvo ravnopravnosti po pitanju te diskusije. Jedno je dopušteno predstavnicima politike i moći iznositi u tim prostorima, a predstavnicima hrvatske zajednice, u ovom slučaju, to nije dopušteno.

U tom kontekstu svi relevantni faktori hrvatske zajednice, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća i predsjednik Saveza Hrvata u Vojvodini Slaven Bačić i Petar Kuntić, iznjeli su slične stavove i iskazali neslaganje s tom vrstom čina. Taj čin po drugi puta kada su u pitanju skupovi na kojima se tematizira identitet Bunjevaca iz vizure kako to znanost prikazuje i od Bunjevaca koji sebe smatraju Hrvatima nama zabranjuje pristup gradskoj kući.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

To dolazi od predstavnika u ovom slučaju ne srpskog nego Mađarskog naroda i predsjednika Saveza vojvođanskih Mađara, stranke koja je inače u koaliciji sa Srpskom naprednom strankom čiji je dojučerašnji predsjednik bio Tomislav Nikolić.

Već viđen scenarij

Na posljetku mjesni Hrvati u Subotici još uvijek pamte da su za vrijeme II. svjetskog rata, kada je područje bilo pod vladavinom Mađarske, Bunjevci koji su se smatrali Hrvatima mogli dolaziti samo u tadašnju policijsku upravu, tj. Gestapo. Također nisu imali pristup prostorijama gradske uprave.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dakle cijela ova gesta ima i emocionalno-povijesnu dimenziju pa je time još i bolnija kada su u pitanju predstavnici hrvatske zajednice.

Nužno izričitije i trajnije zalaganje predstavnika vlasti u Hrvatskoj

Mehanizama puno nemamo. Upoznali smo relevantne institucije Hrvatske, a oglasili smo se i u javnosti, no drugih mehanizama u borbi na žalost nemamo.

Smatramo da bi jedno izričitije i trajnije zalaganje predstavnika vlasti Republike Hrvatske kada su u pitanju problemi s kojima se suočavaju pripadnici hrvatske zajednice u Srbiji mogli dati rezultate da se u svakodnevnim poslovima ne suočavamo s ovako paradoksalnim i u civiliziranom svijetu davno napuštenim praksama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.