UNICEF, međunarodni fond za djecu čiji je cilj skrb za kvalitetu životnog standarda djece i omladine objavio je 13. izvještaj o nejednakosti i razlikama u kvaliteti života djece u bogatim zemljama. Izvještajem ‘Pravda za djecu’ obuhvaćena je 41 država, te je odgovoreno na pitanje koliko djeca mogu nazadovati u primanjima, obrazovanju, zdravstvu i životnom zadovoljstvom kad je velik nesrazmjer između najugroženije i prosječne djece iz tih kategorija.
U četiri glavna navedena područja uzelo se u obzir koliko daleko bogate zemlje dopuštaju najugroženijoj djeci da “padnu” na ljestvici ispod prosječne djece. Tako je usporedbom prihoda zaključeno da skandinavske zemlje (s izuzetkom Švedske) imaju najmanji nesrazmjer relativnog dohotka. U ovim zemljama, s tim da su prva tri mjesta zauzele Norveška, Island i Finska, najsiromašnija djeca živjela su u kućanstvima koja su imala 38 posto manje prihode on obitelji prosječnim primanjima. Hrvatska se na ovom popisu našla na 26. mjestu, jer obitelji najsiromašnije djece imaju čak 54.59 posto manje prihode od onih prosječnih, dok su na dnu Bugarska i Rumunjska sa 67 posto razlike.
U sljedećoj tablici UNICEF je iznio podatke o nejednakostima u obrazovanju. Hrvatska je ovdje zasjela na visoko peto mjesto (ispred nje su se našli Čile, Rumunjska, Estonija i Latvija), što samo dokazuje da u siromašnijim državama na popisu djeca s manje mogućnosti ne zaostaju nužno u školi za ostalim prosječnim učenicima. U Hrvatskoj je tako razlika između naslabijih i prosječnih tek 0.88 posto, dok će mnoge iznenaditi činjenica da su se dvije bogate zemlje – Belgija i Francuska – našle pri dnu ljestvice, iako je situacija najgora u Meksiku i Turskoj. Doduše, u nekim državama, poput primjerice Poljske, koja se našla na šestom mjestu, treba napomenuti da je prosječno znanje nisko, pa činjenica da nije velika diskrepancija između onih s lošijim ocjenama i prosječnih učenika ne govori mnogo o općem uspjehu, kad je odlično znanje ionako rijetkost.
Treća točka izvještaja je zdravstvena nejednakost. Ovdje su se uspoređivala djeca slabijeg zdravlja, koja češće posjećuju liječničku ordinaciju i djeca “prosječnog zdravlja”. Najmanja razlika između prosječnog i bolestima sklonijeg djeteta je u Austriji, s 23.6 posto, nakon čega slijede Njemačka, Švicarska, Norveška i Danska, dok je Hrvatska zasjela na 12. mjesto s 27.59 posto razlike. Na dnu ovog popisa našao se Izrael, s 38.88 posto razlike, a iznad njega su Turska i Poljska. Više od polovice djece u Turskoj, i trećina iz Bugarske, Francuske, Italije, Malte i Rumunjske, svakodnevno se požali zbog jednog ili više simptoma bolesti.
Raskorak u zadovoljstvu životom bio je sljedeća točka UNICEF-ovog istraživanja, tj. uspoređivala su se djeca prosječno zadovoljna životom s onom najnezadovoljnijom i najnesretnijom. Na vrhu, s najmanjom razlikom između onih prosječno zadovoljnih i nezadovoljnih, našla se Nizozemska, nakon koje su na popisu Australija, Danska, Grčka i Rumunjska. Hrvatska je na ovoj ljestvici na 23. mjestu, s razlikom od 29.13 posto, dok su na dno pale Poljska, Češka i Turska. Zanimljivo je da su u većini država s popisa djeca u prosjeku svoje zadovoljstvo rangirala s ocjenom između osam i 10 (10 je najviša ocjena, tj. to su djeca opisala kao “vodim sjajan život”).
Kad se uzme u obzir prosjek svih navedenih čimbenika, Hrvatska se našla na visokom 12. mjestu. Ispred nje su, redom: Danska, Finska, Norveška, Švicarska, Austrija, Nizozemska, Irska, Estonija, Slovenija, Latvija i Češka, dok su se iza nas našle neke od najrazvijenijih država svijeta, poput Njemačke, SAD-a, Velike Britanije i Francuske. Na dnu ljestvice su se pak smjestili Novi Zeland, Japan, Cipar i Meksiko.
Inače, izvještaj je ukazao na to da se u većini bogatijih zemalja povećao nesrazmjer dohodaka, tj. sve je veća razlika između bogatih i siromašnih, a na djecu je uvelike utjecala i ekonomska kriza, točnije, ondje gdje je veća nezaposlenost i djeca žive u obiteljima s nezaposlenim roditeljima (čiji broj raste u većini europskih država), sve je veća i društvena nejednakost među djecom. Što je pak veći nesrazmjer obiteljskih primanja, to je i dublje siromaštvo i djeca proživljavaju veće gubitke, za razliku od država u kojima je manja razlika između prosječnih i nižih primanja, u kojima nije primijećen negativan odraz ekonomske situacije na opće stanje djece, njihovo zdravlje, uspješnost u školi i zadovoljstvo životom.
