Zagrebački gradski proračun uvećan je za 300 milijuna kuna i sada iznosi 7,3 milijardi, odlučili su danas zastupnici u zagrebačkoj Gradskoj skupštini većinom od 26 glasova za i 22 suzdržanih.
Pročelnik za financije Slavko Kojić rekao je da se proračun rebalansom povećava prvenstveno zbog namjenskih prihoda, a radi se o 270 milijuna decentraliziranih sredstava od čega će se dio iskoristiti za sanaciju dugovanja u tri zagrebačke bolnice te 20 odnosno 25 milijuna za osnovne i srednje škole gdje je šest milijuna kuna namijenjeno učenicima iz obitelji s troje i više djece. Novac je namaknut i od legalizacije bespravno sagrađenih objekata te aplikacijama Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
“Lijepo je kad je proračun veći pa se tzv. višak može podijeliti”, kazao je Dražan Bilokapić (HDZ), no upitao je kako su porasli troškovi Ureda gradonačelnika, koji je sad manji nego prije, i zašto se nije povećao iznos novca za gradske četvrti.
Davor Bernardić (SDP) je ponovio kako je očekivao nešto više EU sredstava u prvoj polovici godine i više investicija te upozorio da velikih investicija uopće nema i da se objekti komunalne infrastrukture sve više rade na dug.
O tome, dodaje, govori i podatak da je za 35 posto pao komunalni dopirnos.
Naveo je kako je Grad Zagreb propustio napraviti ‘sjevernu tangentu’, tunel kroz Medvednicu, žičaru, Terme Zagreb, metro, kongresni centar. Nisu iskorištena zemljišta ‘Zagrepčanke’ i ‘Gredelja’, nije završen ni Dinamov stadion. Što je s aqua parkom, centrom za gospodarenje otpadom, što s energetskom obnovom fasada? Sve su to tzv. magla projekti o kojima se puno priča, a nitko ih nije vidio.
Nema ni jasnog plana kako će poduzetnici dalje i bolje raditi i biti potaknuti na investicije, ističe.
“Zagreb je uspavan i nema projekata kao u drugim gradovima kad su se pridruživali EU. Zagreb na taj način neće moći stati uz bok drugim EU metropolama”, smatra Bernardić.
Pročelnik Kojić je zahvalio nekolicini zastupnika koji su raspravljali o rebalansu proračuna dodajući kako je 300 milijuna kuna namjenski definiran prihod pa se namjenski mora i utrošiti, dok je svega 10 posto diskrecijski dio pa da stoga vjerojatno i nije bilo veće rasprave.
Gradski zastupnici danas su dali suglasnost Zagrebačkom holdingu za reprogram 392 milijuna kuna kratkoročnih kreditnih obveza u dugoročne.
