Bakterije u ljudskim crijevima stare najmanje 15 milijuna godina

Foto: Thinkstock

Neke bakterije u našim crijevima stare su najmanje 15 milijuna godina, daleko više od ljudske vrste, objavili su u četvrtak znanstvenici.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Otkriće sugerira da evolucija ima mnogo veću ulogu u sastavu crijevnog mikrobioma nego se mislilo, objašnjavaju znanstvenici u članku objavljenom u časopisu Science.

Te bakterije pridonose ranom razvoju naših crijeva, borbi našeg imunološkog sustava protiv patogena i mogle bi čak utjecati na naše raspoloženje i ponašanje, smatraju.

“Ovim istraživanjem smo pokazali da neke bakterije iz ljudskih crijeva potječu izravno od onih koje su živjele u crijevima naših predaka koje dijelimo s majmunima”, rekao je Andrew Moeller, znanstvenik s kalifornijskog Berkleyja, jedan od autora istraživanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“To dokazuje da postoji neprekinuta linija tih bakterija već milijunima godina, od pojave afričkih majmuna.”

Znanstvenici su pronašli genetičke dokaze da su te bakterije evoluirale u različite sojeve kada su zajednički preci čovjeka i majmuna počeli evoluirati u različite vrste.

Prvo razdvajanje crijevnih bakterija u nove sojeve dogodilo se prije oko 15,6 milijuna godina kada se linija gorila razdvojila od one hominida.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Drugo razdvajanje dogodilo se prije 5,3 milijuna godina kada se ljudska vrsta odvojila od čimpanzi i patuljastih čimpanzi (bonobo).

“Znamo već dugo da ljudi i naši najbliži rođaci, veliki majmuni, imaju te bakterije u svojim crijevima”, rekao je Moeller.

“Najvažnije pitanje na koje smo nastojali dati odgovor je odakle potječu te bakterije, iz našeg okoliša ili naše evolucije, i koliko su dugo njihove linije opstale.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Znanstvenici su analizirali uzorke fekalnog materijala čimpanzi, patuljastih čimpanzi i gorila koji žive u divljini u Africi i ljudi u SAD-u.

Fosili i genetički podaci uputili su na zaključak da su se te četiri vrste hominida razvile od zajedničkog pretka koji je živio prije više od deset milijuna godina.

Znanstvenici su analizirali sve različite verzije jednog bakterijskog gena koji je bio prisutan u svim uzrocima.

Tako su rekonstruirali evolucijska stabla triju skupina crijevnih bakterija koje čine više od 20 posto ljudskog mikrobioma.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dvije skupine imaju sličnu evoluciju s hominidima, ističu stručnjaci.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.