Jubilarni, 25. znanstveni sastanak “Bolesti dojke”, održan u srijedu u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), okupio je vodeće znanstvenike i stručnjake s hrvatskih medicinskih fakulteta koji su raspravljali o napretku u otkrivanju i liječenju raka dojke u Hrvatskoj i svijetu u proteklih 25 godina, te o najnovijim spoznajama do kojih su došle znanost i praksa.
Sastanak su organizirali Odbor za tumore Akademijina Razreda za medicinske znanosti i Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu KBC-a “Sestre milosrdnice”, a okupio je znanstvenike i stručnjake s medicinskih fakulteta u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu, priopćio je Ured za odnose s javnošću i medije HAZU.
Otvarajući skup, predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, koji je ujedno i predstojnik Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu KBC-a “Sestre milosrdnice”, istaknuo je da je riječ o jednom od najuglednijih medicinskih skupova u Hrvatskoj koji od svojih početaka njeguje multidisciplinarnost, obrađuje aktualne teme te potiče preventivu i primjenu novih znanstvenih spoznaja.
“Time se ovaj znanstveni sastanak uklapa u poslanje HAZU kao jedne od temeljnih hrvatskih nacionalnih institucija koja znanstvenom evaluacijom donosi stajališta utemeljena na znanstvenim, stručnim i etičkim načelima, koja je okrenuta budućnosti i rješavanju aktualnih društvenih pitanja“, rekao je akademik Kusić.
Predsjednik HAZU posebno je zahvalio akademiku Ivanu Prpiću, predsjedniku Odbora za tumore Razreda za medicinske znanosti HAZU i umirovljenom profesoru Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je 1991. godine i pokrenuo ovaj znanstveni sastanak.
Akademik Kusić podsjetio je i na zasluge akademika Prpića kao predstojnika Zavoda za bolesti dojke i kasnije Kirurške klinike KBC-a Zagreb te mu je, zajedno s predsjednikom Hrvatskog onkološkog društva prof. dr. Eduardom Vrdoljakom uručio nagradu tog udruženja za životno djelo.
Kako je istaknula prof. dr. Marija Strnad, rak dojke najčešći je zloćudni tumor u ženskoj populaciji, kako u razvijenim zemljama tako i u zemljama u razvoju, te čini 25 posto svih karcinoma. Bio je jedan od vodećih zdravstvenih problema u svijetu u 20. stoljeću, a prema realnim epidemiološkim predviđanjima, obilježit će i 21. stoljeće.
Od raka dojke u Hrvatskoj oboli jedna na 9,5 žena, a u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama i SAD-u jedna od osam žena. Iako se u današnje vrijeme sve ranije otkriva zbog korištenja suvremenih terapijskih postupaka, rak dojke još je kod velikoga broja žena fatalna bolest.
Dok je 1989. u Hrvatskoj bilo 1353 novooboljelih, u 2013. bilo ih je 2557. Od raka dojke u Hrvatskoj su u 2013. umrle 994 žene i to je četvrti najznačajniji pojedinačni uzrok smrti u žena, iza cerebrovaskularnog inzulta i nekih bolesti srca. Od 2006. provodi se Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke i iako mu je cilj smanjiti mortalitet za 25 posto, još uvijek nema zamjetnog pada stope smrtnosti.
Kako se navodi, u proteklih 25 godina znanstveni sastanak “Bolesti dojke” pod vodstvom akademika Prpića postao je glavni forum za onkologiju dojke. Uz pogled prema naprijed, kritički su preispitivani naizgled uhodani i uvriježeni načini dijagnostike i liječenja, a sve na temelju novih spoznaja u medicini. Napretkom u proteklih 25 godina također je ustanovljeno da rak dojke nije jedinstveni tumor, već da postoje pojedini podtipovi. Također se vidi postupni pomak prema ciljanom liječenju koje je danas temeljni terapijski pristup kod oboljelih što je dovelo do personaliziranoga, sistematičnoga pristupa bolesnici, s uključenjem svih relevantnih struka.
