Djeci, posebno malim bebama, nikada nije lako dati lijek, čovjek se, iako to mora učiniti, osjeća pomalo nelagodno, kao da ga muči osjećaj krivnje kada je prisiljen dati lijek mališanu. Lijekovi ipak mogu djelovati drugačije na djecu nego na odrasle ljude koji dobrim dijelom lakše podnose lijekove. Djeca koja su kao male bebe dobivala antibiotik imaju puno veću šansu da će već do sedme godine, oboljeti od neugodne i kronične bolesti kao što je to astma, tvrde kanadski znanstvenici, piše health.com.
Djeca često dobivaju antibiotike
Djeca koja su mlađa od godinu dana, s obzirom da su u osjetljivoj i rizičnoj fazi, često dobivaju antibiotike za različite vrste bolesti, najčešće za infekcije donjih dišnih puteva, kao što je to bronhitis ili upala pluća, ali i gornjih dišnih putova, poput upale uha, odnosno, upale sinusa. Mališani u ranoj fazi djetinjstva, nažalost, često imaju problema s takvim bolestima.
Znanstvenici sa Sveučilišta Manitoba u Winnipegu i sa Sveučilišta McGill u Montrealu proučavali su uporabu antibiotika kod 13 116 djece i to od rođenja pa sve do sedme godine života. Istraživanjem su potvrdili da simptomi respiratornih bolesti u ranom uzrastu mogu biti jasan znak buduće astme. Kako bi se takvo istraživanje lakše kontroliralo liječnici su odvojili djecu koja su dobivala antibiotike za neke druge bolesti od djece koja su antibiotike dobivala za resipratorne bolesti. Među djecom koja su dobivala antibiotike za neke druge bolesti rizik za astmu se udvostručio do sedme godine u odnosu na djecu koja nisu dobivala antibiotike prije prve godine. Rezultate istraživanja kanadski znanstvenici objavili su i u uglednim stručnim časopisima. Istraživanja će se i dalje nastaviti.
Što je zapravo astma?
Podsjetimo astma je uglavnom kronična bolest dišnog sustava, koja se manifestira kroz stiskanje mišića dišnog sustava, astma je najčešće kronična bolest kod djece te se procjenjuje da u Hrvatskoj osam posto djece pati od astme, iako neki strahuju da je taj broj zapravo nešto veći.
Prvi se znakovi astme kod mališana javljaju u dobi od tri do pet godina, dakle, već u ranoj fazi djetinjstva,. Nažalost, prvi simptomi bolesti ostaju nerijetko neprepoznati, a manifestiraju se kao kašalj, napad otežanog disanja sa karakterističnim sviranjem u prsima, nedostatku zraka ili osjećaja pritiska u grudnom košu.
