Sva hrana i sve oko nas je sastavljeno od kemikalija koje se dijele na prirodne i umjetne, bez obzira dolaze li iz prirode ili iz laboratorija, a odgovorne su za aromu.
Karakterističan miris klinčića dolazi od kemikalije poznate kao eugenol, a cimet dobiva miris zahvaljujući mješavini kemikalija pod imenom cinnamaldehyde. Umjetne ili prirodne arome- oboje sadrže kemikalije. Razlika između umjetnih i prirodnih aroma jedino je u izvoru kemikalija.
Prirodne arome su sastavljene od jestivih tvari, kao što su životinje ili povrće, što ne znači da se proizvodnja ne izvodi u laboratoriju. Umjetne arome su sastavljene od nejestivih tvari, kao što je nafta.
Ponekad kemikalije u aromama mogu u isto vrijeme biti prirodnog ali i umjetnog podrijetla. To znači da im je zajednička molekula koja daje aromu, ali proces dolaska do rezultata može biti različit.
Postavlja se pitanje zašto uopće koristiti umjetne arome? Proizvodnja sintetičkih kemikalija u umjetnim aromama uglavnom košta manje nego što bi koštao pronalazak prirodnih izvora kemikalija. Također su sigurnije jer prolaze rigorozna testiranja te njihova proizvodnja može biti više ekološki usmjerena dok god se ne koriste pretjerano u hrani.
Mješavina vanilina je zaslužna za aromu vanilije. U prirodi vanilin dolazi od orhideje penjačice koja ima podrijetlo u Meksiku. Proces dobivanja čiste prirodne kemikalije je dugačak i skup te su znanstvenici pronašli način kako dobiti jeftiniju sintetičku verziju. Japanski istraživač Mayu Yamamoto istražio je kako dobiti ekstrakt vanilije iz kravlje balege. Za to dijelo bio je nagrađen i Nobelovom nagradom na sveučilištu Harvard.
Mnogo je onih koji još ne znaju da su mnoge kemikalije u prirodnim aromama dobivene iz sintetičkih izvora. Brojni kemijski sastojci korišteni u izradi umjetne arome jagode za napitke koje nude trgovine brze hrane su vrlo slični kemikalijama iz prave svježe jagode.
Umjetna aroma grožđa nije izvedena iz crvenog ili zelenog grožđa kakvo mi poznajemo već iz kemijskog jednosložnog ljubičastog grožđa. Zato su svi bomboni i napitci s okusom grožđa ljubičaste boje, s okusom koji baš i nije onakav kakvo je grožđe u stvarnosti.
Neke prirodne arome mogu biti opasnije od umjetnih. Tragovi cijanida, koji se može naći u aromi badema, i benzaldehida dolaze iz prirode. To je i razlog zašto u kriminalističkim filmovima često miris badema na žrtvi bude povezan s trovanjem cijanidom.
Sirova soja od koje se pravi sojin umak također je toksična. Industrijski sojin umak ili druge konzervirane namirnice, u takozvanom „to-go“ paketiću sastoje se, ne od kuhanih sastojaka koje zapravo predstavljaju, već od kiselo-hidroliziranog proteina iz povrća.
Mnoge brinu „kemikalije“ poput MSG ili Mononatrijev glutamat koji se dodaje u hranu i koji povezuju sa glavoboljama, tegobama poznatim i kao „Sindrom kineskog restorana“. Istraživači smatraju da je to mit i da simptome uzrokuje prekomjerno zastupljena sol u takvoj hrani.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
