Muškarci i žene koji boluju od šećerne bolesti prosječno žive tri godine kraće i imaju manje godina života bez invaliditeta od ostalih osoba, pokazalo je novo australsko istraživanje.
“Većini osoba sa šećernom bolesti poznate su uobičajene komplikacije koje pogađaju vid, bubrege, stopala i kardiovaskularni sustav no ovo istraživanje ukazuje na drugi učinak bolesti posebno u pogledu godina života koje se provedu bez invaliditeta,” kaže voditeljica istraživanja Dianna J. Magliano s instituta Baker IDI za srce i šećernu bolest i sveučilišta Monash u Melbourneu.
Na temelju australskih istraživanja šećerne bolesti, podataka o invaliditetu i nacionalnog indeksa smrtnosti znanstvenici su procijenili da 50-godišnji muškarac i žena s dijabetesom mogu prosječno poživjeti još 30 odnosno 34 godine odnosno oko tri godine manje od muškaraca i žena koji nisu oboljeli od dijabetesa.
Pod invaliditetom podrazumijeva se najmanje jedno od 17 stanja u trajanju od najmanje šest mjeseci koja ograničavaju svakodnevne aktivnosti poput kupanja ili ustajanja iz kreveta.
Pedesetgodišnjaci sa šećernom bolesti mogu očekivati prosječno još oko 13 godina života bez neke vrste invaliditeta što je osam ili devet godina manje od osoba koje nemaju šećernu bolest, navodi se u radu objavljenom u časopisu Diabetologia.
Znanstvenici procjenjuju da će žene stare 50 godina koje boluju od dijabetesa provesti više godina života s invaliditetom od muškaraca s dijabetesom.
Magliano kaže da je razlog taj što žene imaju prosječno dulji životni vijek od muškarca te se kod njih češće javlja invalidnost povezana sa šećernom bolesti.
Iako oboljeli od dijabetesa danas žive dulje nego u prošlosti ta bolest nosi velike rizike drugih zdravstvenih problema, kazao je dr. Ed Gregg iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti koji nije bio uključen u istraživanje.
“Mnogi ljudi koji obole od dijabetesa upravljaju njime zadovoljavajuće i imaju isti životni vijek kao svatko drugi”, kazao je Gregg.
““Dijabetes skraćuje životni vijek pojavom komplikacija poput retinopatije, bolesti bubrega i kardiovaskularnih bolesti”, kaže Magliano. “Vjerujemo da razvoj tih komplikacija može utjecati na razvoj invaliditeta iako mehanizmi nisu još jasni.”
Ona ističe da su održavanje normalne razine šećera u krvi, krvnog tlaka i masnoća razumni koraci u povećavanju broja ‘zdravih’ godina života a drugi važni faktor je tjelesna aktivnost koja dokazano usporava bolest i trebalo bi ju snažno preporučiti i starijim osobama sa šećernom bolesti.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije broj odraslih osoba oboljelih od šećerne bolesti u svijetu učetverostručio se u protekla manje od četiri desetljeća i danas je u svijetu oboljelo 422 milijuna ljudi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
