Thinkstock

Osteoporoza je podmukla bolest: mnogi nisu svjesni toga da se gustoća njihovih kostiju s vremenom smanjuje, a liječnici je najčešće dijagnosticiraju nakon pada koji završi lomom.

Osteoporoza se može opisati kao bolest koštanog tkiva tijekom koje dolazi do gubitka organskog i mineralnog dijela kosti, zbog čega one postaju krhke i lomljive. Spada u jednu od pet najčešćih kroničnih bolesti uopće, a 80 posto svih oboljelih su žene.

Riječ je o bolesti starije životne dobi i najčešće je povezana s hormonalnim promjenama koje se događaju u starosti. Porozne kosti brzo se lome i teško zarastaju, a kod starijih osoba ponekad je i sasvim mali nezgodan pokret dovoljan da kost pukne. Najčešće i najopasnije komplikacije bolesti su prijelomi kralješaka i vrata bedrene kosti.

WHO: Osteoporoza jedna od 10 najčešćih bolesti na svijetu

Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) osteoporoza je jedna od 10 najčešćih bolesti na svijetu i neizlječiva je.

“S godinama rizik od obolijevanja raste”, kaže njemački ortoped Andreas Kurth, dodajući da pogoršanje stanja mišića i kostiju kod ljudi općenito počinje oko četrdesete godine života.

Glavni parametar za dijagnozu osteoporoze je denzitometrijsko mjerenje gustoće kostiju kod kojega se mjeri odstupanje koštane gustoće u odnosu na vrijednosti zdrave i mlade populacije. Osim mjerenja gustoće kostiju za dijagnozu su važni i detaljna povijest bolesti te evidencija rizičnih faktora, a od koristi su i laboratorijski nalazi.

U rizične faktore spadaju dob veća od 50 godina, ulazak u menopauzu, konzumacija alkohola i kofeina u prevelikim količinama, pušenje, mala tjelesna težina, zloćudne bolesti, poremećaji prehrane te nedostatak fizičke aktivnosti.

U reproduktivno doba kada imaju normalnu količinu estrogena u krvi, žene su zaštićene od propadanja koštane mase, no to se stubokom mijenja nakon menopauze i naglog pada koncentracije estrogena. Tada počinje postupno i neizbježno smanjivanje koštane mase.

Koštani sustav stalno je izložen jako velikim opterećenjima, zbog čega se mora često pregrađivati i obnavljati, a tu zadaću obavljaju osteoblasti i osteoklasti, stanice koje razgrađuju stare i oštećene dijelove kosti i izgrađuju novu kost.

Kod djece se cijeli koštani sustav zamjeni za oko pet godina, dok odraslima za taj proces treba dvostruko više vremena.

Najbolja prevencija tjelesna aktivnost, uzimanje kalcija i vitamina D

Jedan od glavnih i najučinkovitijih načina prevencije osteoporoze je tjelesna aktivnost, kaže dr. Kurth. “U svakodnevnom životu to može biti nošenje vrećica iz trgovine ili uspinjanje stepenicama umjesto korištenja lifta.”

Vježbanjem kosti izlažemo većem mehaničkom opterećenju i jačim silama nego što je to u stanju mirovanja.

Kurth preporučuje i jačanje mišićne mase jer snažni mišići jačaju i kost s kojom su povezani. Usto treba konzumirati nutrijente koji djeluju na poboljšanje gustoće kostiju, osobito kalcij i vitamin D.

Kalcij, zajedno s fosforom čini soli koje zajedno s kolagenom čine osnovu koštanog tkiva, a vitamin D je neophodan za apsorpciju kalcija u tankom crijevu. Njegov manjak izravno utječe na količinu kalcija u kostima.

Dr. Kurth podsjeća da se kalcij nalazi u mlijeku i mliječnim proizvodima poput sira i jogurta te povrća, orašida i žitarica. Odrasla osoba treba 1000 miligrama kalcija dnevno.

Vitamin D stvara se u koži za vrijeme izlaganja sunčevim zrakama. Nedovoljno izlaganje suncu smanjuje apsorpciju kalcija i tako potiče demineralizaciju kostiju. Dr. Kurth savjetuje izlaganje suncu i tijekom proljetnih i jesenskih mjeseci u trajanju od pola sata.

S godinama koža akumulira manje vitamina D pa se osobama starijim od 60 godina savjetuje konzultiranje s liječnikom o potencijalnom dodatnom uzimanju vitamina D u kapsulama. Stručnjaci preporučuju dnevnu dozu od 800 do 1000 IU (internacionalnih jedinica).

Izvor: narod.hr/Hina