Kako razlikovati depresiju od anksioznog poremećaja i kada zatražiti pomoć?

Foto: Thinkstock

Nesređene ekonomske i političke prilike u zemlji osjećamo već dugo. Mnogi od nas reći će kako ih to čini nemirnima i nesigurnima, tjeskobnima pa i depresivnima. Javlja nam se strah od budućnosti, egzistencijalni nemir. O tome rastu li anksioznost i depresija i kako na nas utječu društvene prilike, govorila je doktorica Jasmina Grubišin, psihijatrica u KBC-u Zagreb u emisiji Studio 4 na HTV-u.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Anksiozni poremećaj je prilično učestao u populaciji, smatra se da do 10 posto ljudi ima nekakvi anksiozni poremećaj tijekom života”, izjavila je doktorica Grubišić. “Anksioznost kao pojam se može javiti i bez da govorimo o dijagnozi anksiozni poremećaj, to je osjećaj bliskog strahu, unutarnja napetost, strepnje.”

Pojasnila je da je depresija bolest, stanje koje traje minimum dva tjedna i važno je da se kratkotrajno negativno raspoloženje ne stavlja u tu kategoriju. “Kod depresije je prisutan gubitak apetita, energije, interesa. Praćena je nesanicom, smetnjama koncentracije, nemogućnošću donošenja odluka.”

Anksioznost i depresiju Grubišić je objasnila kao međuigrom bioloških, psihiloških i socijalnih čimbenika. “Povuče se neki anksiozni gen – u obitelji je bio recimo netko koji je bolovao od depresije i netko može biti genetski sklon.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: Snimka zaslona
Foto: Snimka zaslona

“Suvremeni način života (stres, pomanjkanje vremena za obitelj, prijatelje, hobije, materijalna nesigurnost, nesigurnost zbog sve više rada na određeno vrijeme) utječe na naše psihičko stanje, posebice na pojedince koje imaju tu predispoziciju. Neki su osjetljiviji, ranjiviji i pod utjecajem vanjskih stresova mogu razviti depresiju. Nažalost, mogu depresivna biti i djeca, pogotovo adolescenti. Kod njih se depresija nastoji liječiti psihoterapijom, naravno kada je to moguće.”

Da bi izbjegli depresiju i depresivno stanje, trebali bi pokušati izbjegavati stres ili raditi na tome da razvijemo svoje vještine suočavanja sa stresom. Trebali bi raditi nešto što nas opušta, učiti tehnike relaksacije, tehnike disanja.

Grubišić je objasnila da je najvažnij kriteriji prepoznavanja depresije utjecaj na naše funkcioniranje. “Ako se time ne možemo nositi, ako zakazujemo na poslu, u školu, ako drugi primijete da smo se promijenili. Promijenjena funkcionalnost je prvi znak da trebamo potražiti stručnu pomoć”, rekla je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rašireno je mišljenje da se u suvremenom svijetu pa tako i u Hrvatskoj koristi sve više lijekova za smirenje i psihofarmaka. Grubišić je savjetovala da se lijekove trebaju koristiti strogo prema preporuci liječnika. “Neki su namjenjeni za dulje, neki za kraće korištenje i može se stvoriti ovisnost, kada se koriste neracionalno. Liječnik je taj koji će odrediti kakav lijek i koliko dugo se treba koristiti, na samoliječenje nikako se ne bi trebali odlučiti”, upozorila je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.