Slovenija objavila prvo istraživanje o prisutnosti štetnih kiselina u hrani

Foto: Thinkstock

Za zdravlje štetne transmasne kiseline koje neki proizvođači dodaju u prehrambene proizvode radi boljeg okusa previše su prisutne u hrani na slovenskom tržištu, osobito kad je riječ o pekarskim i slastičarskim proizvodima, pokazalo je trogodišnje istraživanje čije je rezultate u petak predstavio slovenski Institut za nutricionistiku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Transmasne kiseline podvrsta su masnih kiselina, a ozloglašene su industrijske koje nastaju procesom hidrogenacije biljnih ulja. U prirodnom obliku nalaze se u ulju sjemenki nara, mlijeku i mliječnim proizvodima ili mesu preživača.

Industrijske transmasne kiseline nalaze se u brojnim industrijskim proizvodima, od raznih namaza, umaka, margarina, grickalica, pekarskih proizvoda, slastica, krema, sladoleda i drugog. Većina proizvoda u restoranima brze hrane sadrže transmasne kiseline i zato je dobro izbjegavati takvu hranu.

Postupcima stvrdnjavanja ulja (npr. margarin), termičkom obradom biljnog ulja na visokoj temperaturi, poput prženja, uz katalizator, nastaju trans masne kiseline.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Industrijske transmasne kiseline doprinose razvoju niza oboljenja, dok prirodne nisu pokazale značajan rizik.

Prema podatcima predstavljenima na konferenciji za novinare u Ljubljani, margarini koji se prodaju u slovenskim trgovinama praktično više ne sadržavaju transmasne kiseline, ali je pronađena znatna i previsoka prisutnost transmasnih kiselina u biljnim masnoćama koje se koriste u pekarskoj industriji i proizvodnji slastica.

Od 43 različita margarina uzeta za analizu s polica sedam trgovačkih lanaca samo su dvije vrste sadržavale te djelomično hidrogenirane biljne masnoće koje mogu kod prekomjerne konzumacije negativno utjecati na krvožilni sustav, istaknuo je Rajko Vidrih iz ljubljanskog Biotehničkog fakulteta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

S druge strane, pokazalo se da je korištenje transmasnih kiselina kod nepredpakiranih proizvoda, odnosno u pekarskoj i slastičarskoj proizvodnji, mnogo veće od poželjnog. Tako je njihovo korištenje u Sloveniji tri puta veće nego u Danskoj koja je prva uvela standard kojim je snizila mogućnost njihove porisutnosti u hrani.

Konkretno, uzorkovanje i analiza koje su proveli inspekcija za sigurnost hrane i Institut za nutricionistiku, pokazalo je kako je sadržaj tih masnoća preporučenu granicu od dva posto prešao u skoro 40 posto uzetih pekarskih i slastičarskih uzoraka.

Slovenski stručnjaci navode da samo korištenje transmasnih kiselina u takvoj mjeri nije prekršaj jer je riječ o dodatku za hranu koji je legalno na tržištu, samo njegova prisutnost u hrani treba biti označenja na odgovarajući način.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Projekt istraživanja količina transmasnih kiselina u hrani s ciljem smanjivanja njihove upotrebe podržalo je slovensko ministarstvo zdravlja.

Slovenija se iduće godina posebnim propisima o ograničenoj uporabi transmasnoća želi pridružiti nekim državama koje to područje već reguliraju, kao što su Danska, Austrija, Mađarska i Latvija.

Propis koji će limitirati sadržaj transmasnih kiselina u hrani primjenjivao bi se za hranu slovenskog podrijetla, ali bi standarde kod prodaje u Sloveniji trebali primjenjivati i trgovački lanci koji nude hranu iz uvoza.

Limit na sadržaj transmasnih ksielina u hrani u Europi prva je donijela Danska. Ona je 2004. godine zabranila prodaju prehrambenih proizvoda u čijim masnoćama transmasnoće čine više od dva posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.