Thinkstock

Od anoreksije, bulimije i nespecifičnih poremećaja hranjenja u Hrvatskoj boluje više od 40 tisuća osoba. Ti su poremećaji ozbiljan problem s visokom smrtnošću i teškim tjelesnim posljedicama. Broj pacijenata je u porastu, javlja HRT.

Prije nešto više od dvije godine Karlovčanka Maria izašla je iz petogodišnjeg pakla anoreksije i bulimije. Sve je počelo s dvanaest godina i naizgled bezazlenim dijetama. Iako su roditelji znali što se događa, kažu, nisu joj mogli pomoći.

Nakon 4 godine izgladnjivanja i povraćanja, sa 16 godina je završila u bolnici teška samo 27 kilograma.

Previsoka očekivanja okoline i želja za savršenstvom često završavaju ozbiljnim poremećajem.

“Te osobe koje prestanu jesti i jako se boje debljanja riskiraju zapravo da maltene umru zbog straha od debljanja, nisu hirovite, nego su doista psihički bolesne osobe” ističe dr. med. psihijatar Hrvoje Handl.

Nažalost, ova bolest nije rijetka.

“To su ljudi koji su tu, zaista u najužem krugu i boje se progovoriti o svojoj tajni zato što se boje da neće biti shvaćeni i da su na neki način sami krivi za to, to im se događa”, naglasila je Jelena Balabić Mavrović iz Centra za poremećaje hranjenja BEA.

U nespecifične poremećaje hranjenja ubrajamo i kompulzivno prejedanje.

“Osobe sa anoreksijom ne jedu i onda, savladavši grad, postižu neku kontrolu i na taj način savladavaju emocije, osoba koja se kompulzivno prejeda, ona se prejede i na taj način ubije svoje emocije koje su prejake”, objašnjava dr. Handl.

Liječenje je dugotrajno, no i u Hrvatskoj postoji sve više stručnjaka koji mogu pomoći oboljelima.

Izvor: narod.hr/hrt.hr