Poruke koje šaljete djetetu, pa čak i za stolom, imaju snažan utjecaj na njega, tako da je potrebno paziti što mu govorite, navodi parents.com.
‘Pojedi povrće ako želiš desert’
Na ovaj način djetetu slatkiše predstavljate kao nagradu, a zdravu hranu kao kaznu. Time će od malih nogu razviti odbojnost od svega zdravog, pa čak i one hrane koju je dijete prije voljelo.
Ako je desert na stolu on je namijenjen svima, a ne samo onima koji pojedu povrće. Slastice jednostavno ograničite na jednom ili dva puta tjedno.
‘Previše si izbirljiv/a’
Ovakve etikete ne pomažu ni vama ni djetetu. Možda je za vas dijete izbirljivo, no s druge strane možda je dijete u strahu od isprobavanja novih stvari i hrane čiji okus ne poznaje i možda samo ne voli malo više namirnica. Vjerojatno čak ni vi ne jedete svu hranu. Ovdje su roditelji u prednosti s obzirom da pripremaju obroke i nikada na stol neće poslužiti hranu koju ne vole, a djeca dobivaju ono što im se posluži.
‘Pojedi još ovo i ovo’
Diktiranje djetetu što će pojesti neće pomoći kod uvođenja zdravih navika. Stavite se u djetetov položaj i zamislite kako biste reagirali da vama netko uvjetuje koliko čega morate pojesti. Dijete neće moći samo procijeniti kada je gladno, a kada više ne može jesti ako ima unaprijed određen broj zalogaja koje mora pojesti.
Odvraćanje djeteta od neke hrane
Čak i kada ste gotovo 100 posto sigurni da se doista neće svidjeli djetetu određena hrana, postavljate mu granice u koje niste sigurni. To je opravdano samo ako se radi o jako začinjenoj hrani koja nije dobra za djecu, no djeca bi inače trebala imati priliku isprobati nove stvari.
‘Moraš to probati’
Tako dijete prisiljavate na nešto što ne želi. Ukoliko pretpostavite da dijete sve voli i bez previše pompe svi za stolom počnete jesti hranu koja je poslužena, manje su šanse i da je dijete odbije. Ukoliko ga stalno pitate što mu je fino, želi li još, želi li nešto drugo dajete mu dovoljno prostora za zanovijetanje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa