Točno u 18 sati, diljem Hrvatske, točnije u 13 gradova, počeli su se održavati antivladini prosvjedi pod nazivom “Hrvatska može bolje”. Iako se posljednjih dana pokazalo da su prosvjedima “dirigirale” političke stranke i udruge koje žele povratak SDP-a na vlast, kako bi povratile i silne financijske dobrobiti koje su izgubile dolaskom nove vlasti, na prosvjedima je sve puno transparenata i uzvika da politika nema mjesta u obrazovanju.
Sunčica Findak je u HRT-ovom Dnevniku izjavila da službeni podaci govore da je oko 50.000 ljudi došlo na Trg bana Josipa Jelačića, te da se svi okupljeni izjašnjavaju za obrazovanje hrvatske djece i da je “dosta trošenja novaca hrvatskih obveznika, bez da se išta konkretno događa”.
Učiteljica Ida Loher, sudionica Cjelovite kurikularne reforme, jedna je od prvih osoba koja je održala govor na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića, te je izjavila da su učitelji pokazali kakvu školu žele, tj. znanja koja će pomoći učenicima da se snađu u svakodnevnom životu.
Nakon nje je na scenu stupila Ana Hinić, profesorica povijesti, koja je “udarila” po političarima i pričala o želji da djeca postanu “slobodno misleća”, iako kao da uopće nije svjesna problema konkretno iz predmeta povijest i ne smatra nevjerojatnim da u kurikulu povijesti nije sudjelovao nitko s Hrvatskog instituta za povijest, primjerice.
U Rijeci se okupilo oko 2.000 ljudi, izvijestila je novinarka HRT-a. U Dubrovniku se, izjavila je tijekom izravnog javljanja u studio HRT-a druga novinarka HRT-a, okupilo nekoliko stotina prosvjednika. U Zadru je navodno oko 1.000 tisuću ljudi izašlo na ulice, rekla je novinarka HRT-a, te dodala da su govornici istaknuli da je važno da reforme počnu što prije i temelje se na znanju i stručnosti.
U Osijeku se okupilo navodno oko 2.000 ljudi, a među njima je mnoštvo roditelja, profesora, ali i političara, poput europarlamentarke Biljane Borzan koja je rekla da je ondje kao političarka ali i kao majka.
Osim u Zagrebu, gdje su predviđeni govori učitelja, učenika i roditelja te nastup Hladnog piva, prosvjedi se, simbolično na Međunarodni dan roditelja, održavaju u Osijeku, Slavonskom Brodu, Virovitici, Križevcima, Varaždinu, Poreču, Puli, Rijeci, Zadru, Splitu, Korčuli, Dubrovniku, ali i u Londonu, Parizu, Budimpešti i Šangaju.
Prosvjednici u Zagrebu ispunili su Trg bana Jelačića, noseći zviždaljke, trube, balone i brojne transparentne, kojima poručuju: “Kada bismo bili zemlja znanja, vlada bi nam bila od makovog zrna manja”, “Šustaru, na ovu feštu nisu pozvan”, “Cipela šusteru, a obrazovanje narodu” “Znanje, ne dogma”, “Hod za obrazovanje”. No, bilo je i transparenata građana drugačijeg mišljenja, primjerice jedan od njih je istaknuo “Ne reformi po srpskom planu i programu, to je uništenje hrvatskog jezika, kulture i države”.
Uoči prosvjeda predstavnici organizatora prosvjeda izjavili su novinarima da današnje okupljanje nije politički organiziran prosvjed jer iza njega “ne stoji nikakva politika”. Predstavnik Inicijative Hrvatska može bolje Nikola Baketa dao je vladajućima rok do petka do kada bi Hrvatski sabor trebao donijeti rezoluciju o obrazovanju kao nacionalnom interesu, a ako se to ne ostvari onda će odlučiti o daljnjim aktivnostima. Traže također da u izradi reforme stručnjaci, a ne političari imaju glavnu riječ.
Na novinarski upit stoji li iza prosvjeda SDP, Baketa je rekao da ta stranka nije sposobna organizirati takav prosvjed.
Eli Pijaca Plavšić kazala je da je sadašnja vlast u pola godine već pet puta zaustavljala i pokretala reformu, ali da ni prethodna vlast nije bila bolja.
Prijepori oko školske reforme nastali su nakon što je saborski Odbor za znanost zaključio da treba proširiti radnu skupinu s deset novih članova, zbog čega je svih sedmero članova Ekspertne radne skupine podnijelo ostavke. Voditelj skupine Boris Jokić tada je izjavio da ne žele “pristati na političke utjecaje bili oni s lijeva, s desna ili iz centra”, te da struka mora uvijek biti ispred politike. Pritom nije komentirao brojne prozivke i primjedbe koje su dotad upućivane kurikulu.
Prosvjed organizira Inicijativa više od 300 organizacija civilnog društva i sindikata. Poručuju da prosvjed nije fešta, nego zahtjev građana da se obrazovanje ne koristi za stranačka prepucavanja, iako su upravo sami politički obojali cijeli događaj, s tim da većina građana uopće nije ni svjesna svih tegoba koje stoje pred Kurikulom kojeg su neki htjeli pod svaku cijenu naglo provesti u djelo već od rujna.
Podsjećamo, nakon jučerašnjeg sastanka predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović s ministrom znanosti, obrazovanja i sporta Predragom Šustarom i voditeljem dosadašnje Ekspertne skupine Borisom Jokićem, inicijativa je poručila da ne vidi nikakvu razliku u izjavama deklarativne podrške u odnosu na prethodna tri puta. Iz toga je vidljivo, smatraju, da Šustar ne može voditi povjereni mu sektor te da treba odstupiti ili početi štititi obrazovanje i proces reforme od političkih pritiska.
Podršku cjelovitoj kurikularnoj reformi i ekspertnoj radnoj skupini okupljenoj oko Borisa Jokića dosad je peticijom putem interneta dalo više od 35 tisuća građana.
Inače, podsjećamo da je Krešimir Miletić, predsjednik Udruge za promicanje obiteljskih vrijednosti – Blaženi Alojzije Stepinac, danas napisao da “99% ekipe koja ide na prosvjed nema pojma što piše u Milanovićevoj, pardon, Jokićevoj reformi”, a isto tako su se brojni mediji na dan ovih protuvladinih prosvjeda obrušili na Željku Markić i udrugu U ime obitelji zbog primjedbe na Cjelovitu kurikularnu reformu. Iako je ta primjedba tek jedna u nizu, jer je i sam voditelj Ekspertne radne skupine za Cjelovitu kurikuralnu reformu Boris Jokić izjavio je da je “oko 35 tisuća hrvatskih građana dalo oko 65 tisuća komentara na prijedlog dokumenta”, a tekst o primjedbi je Narod objavio prije više od dva mjeseca.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
