Treća međunarodna konferencija u organizaciji U ime obitelji održava se u Zagrebu 20. i 21. listopada. „Obitelj i škola – ključ slobode od ovisnosti“ naziv je konferencije kojoj je cilj roditeljima, nastavnicima i odgojiteljima, predstavnicima udruga i zainteresiranim građanima pružiti praktične savjete za prepoznavanje, prevenciju i sprječavanje problema ovisnosti kod djece i mladih.
Prvi dan konferencije obilježio je niz predavanja i radionica na temu ovisnosti među mladima, ponajviše ovisnosti o alkoholu, ali i internetu, mobitelu ili videoigrama.
Na početku je okupljene u ime organizatora pozdravila predsjednica udruge U ime obitelji dr. Željka Markić koja je istaknula kako je tema ovisnosti usko vezana s obiteljskim životom i predstavlja odgovornost čitavoga društva.
„Danas smo svi suočeni s time da nas se odvlači u nekom smjeru i s time se teško boriti, naročito djeci i mladima“, zaključila je Željka Markić.
Ovisnost o drogama
O suzbijanju zlouporabe droga i današnjim trendovima govorio je Željko Petković, ravnatelj Ureda za suzbijanje zlouporabe droga RH.
U tijeku je priprema za izradu nove strategije kojom će se pokušati pokriti svi oblici ovisnosti te bi krajem prvog tromjesečja 2018. trebao biti finaliziran taj dokument, kaže Petković. Ono što je istaknuo je uzlazni trend konzumiranja droge, odnosno porast konzumacije ilegalnih droga u Hrvatskoj. Kanabis je istaknuo kao najučestaliju drogu za koju je 21% maloljetnika izjavilo kako ju je barem jednom u životu konzumiralo. Pokazatelj je to kako je Hrvatska iznad europskog prosjeka prema konzumaciji droga. Osim „svakodnevne“ konzumacije droga, Petković je istaknuo i turističku sezonu kao dio godine kada je pojačana potrošnja droge u Hrvatskoj, što se uvelike vezuje uz različite glazbene festivale, poput Ultre u Splitu.
Prosječna dob javljanja na tretman liječenja je smanjena s 28 na 26 godina no i dalje je to vrlo visoka životna dob, ako se uzme u obzir da do prvih eksperimentiranja dolazi s otprilike 16 godina, ističe Petković te dodaje kako većina ovisnika dolazi na liječenje tek kada dođe u sukob sa sustavom, odnosno kada im zaprijeti određena kazna.
Alkohol, cigarete…
Kakva je situacija s mladima predstavila je Iva Pejnović Franelić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Govoreći o načinima i obrascima ponašanja adolescenata istaknula je tri istraživanja koja ukazuju na konzumaciju određenih tvari od strane mladih. Međunarodna, anonimna istraživanja ukazuju na to kako je velik broj mladih u Hrvatskoj koji su se upustili i upuštaju se u konzumaciju duhanskih proizvoda, alkohola ili nekih drugih opijata.
Čak 62% 16-godišnjaka barem je jednom zapalilo cigaretu, a što se tiče alkohola Hrvatska je iznad prosjeka zemalja u kojima se isto istraživanje provodi. Gotovo 47% 16-godišnjaka iskusilo je pijanstvo barem jednom u životu, a 87% ih smatra kako vrlo lako mogu nabaviti alkoholna pića ako to požele. To puno govori i o zakonskim regulativama i kaznama predviđenima za prodaju alkohola i cigareta maloljetnicima. Između mnogo uznemirujućih podataka, Pejnović Franelić istaknula je i kako dio adolescenata smatra kako im roditelji ne bi zamjerali ili bi čak odobrili konzumaciju alkohola.
Internet i mobiteli
Iako postoji rasprava o tome mogu li se ovisnosti o ekranima (društvenim mrežama, videoigrama, internetu) zvati ovisnostima (obzirom da ne postoji tjelesna potreba za određenim supstancama), tema jednog panela bio je upravo internet i mobiteli.
Sanja Jandrić iz Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC Osijek napomenula je koliko se internet posljednjih godina brzo proširio i došao u gotovo sve sfere društva. Potrebno je zapitati se gdje je granica prekomjerne uporabe tehnologije i može li se uopće govoriti o ovisnosti o računalu i internetu?
Ovisničko ponašanje o internetu i tehnologijama nije uvršteno u klasifikacije sustave bolesti, ali postoje zajednički simptomi koji se manifestiraju, naglasila je Jandrić. Umor, problemi sa spavanjem, otežan vid, bolovi u vratu, pad imuniteta, manjak bavljenja tjelovježbom… Mnogo je pokazatelja pretjeranog korištenja računalom, a kod djece se ovisnost o internetu može povezati i s neprijateljskim ponašanjem, hiperaktivnošću ili depresijom. Upravo zato, važno je raditi na prevenciji, istaknula je Sanja Jandrić.
Na istu temu nastavio je govoriti Danijel Labaš s Hrvatskih studija koji je citirajući Soniu Livingstone naglasio kako su „mediji izvor napetosti unutar obitelji“. Čovjek je danas previše povjerenja dao medijima, a industrija videoigrica, o kojoj je Labaš detaljnije pričao, najbrže se razvija i predstavlja rizik za korisnike.
Istaknuo je pozitivne strane videoigara – potiču misaone procese, razvoj logičkih i matematičkih sposobnosti, asocijativno mišljenje, oslobađanje emocija, zabava… Ipak, naglasio je i opasnosti među kojima je naveo slabljenje školskog uspjeha, zloporabu alkohola i droga, slabljenje odnosa s roditeljima i prijateljima, a kao važan problem videoigara naveo je nasilje koje može dovesti do identifikacije s likovima. Nasilne videoigre predstavljaju pogrešan sustav nagrađivanja, onaj u kojemu se ubijanjem i nasiljem napreduje i prelazi nivoe, naglasio je Labaš.
Ipak, zabrana nije strategija već je potrebno medijsko opismenjavanje društva i uključenost svih slojeva u edukaciju.
O važnosti pravila i granica u odgoju govorio je psiholog iz dječjeg vrtića Vrapče koji je naglasio kako je u današnjem društvu napadnuto roditeljstvo – radnim vremenom, nesigurnošću sustava… Ipak, roditelji moraju ostati prvi odgajatelji djeteta, stoga je istaknuo četiri stupa roditeljstva. Brižno ponašanje, pružanje strukture i vođenje, uvažavanje djeteta kao osobe te osnaživanje djeteta.
Potrebno je smireno baviti se djecom, planirati stvari unaprijed, učiti djecu etičnom ponašanju i ne zapostaviti razvoj duhovnosti, zaključio je Matej Čuljak.
Kako su mediji postali sastavni dio života, tako su se polako uvukli i u školske klupe. Djeca su često na mobitelima čak i tijekom nastave, a tome su na kraj uspjeli stati u OŠ Šimuna Kožičića Benje iz Zadra. Ravnatelj Marko Marin rekao je kako je u školi bilo primjedaba na korištenje mobitela (čak i snimanje i fotografiranje profesora) stoga je donesen Pravilnik o kućnom redu škole kojim je određeno kako se mobitel ne smije koristiti za vrijeme nastave, Uukoliko do toga dođe – mobitel se djetetu oduzima, odlazi u ured pedagoga te uređaj može preuzeti jedan od roditelja.
Iako je u početku nekoliko mobitela dnevno stizalo u ured pedagoga, danas se to dogodi tek 1-2 puta mjesečno, kaže Marin i dodaje kako je bilo slučajeva u kojima su roditelji tražili da mobitel ostane u školi čak i koji dan duže.
Pomoć tek po prisili
Govoreći o alkoholu Lucija Sabljić iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ istaknula je kako velik broj (mladih) ljudi dolazi po pomoć na tretmane tek kada ih na to prisili određena institucija. Nisu svjesni problema, ističe Sabljić, a razlog tome je i prihvaćenost alkohola u našoj kulturi. Mladi piju kako bi se socijalizirali, kako bi bili prihvaćeni i kako bi povećali samopouzdanje, a često se iza konzumiranja alkohola kriju još neki problemi poput loše obiteljske situacije.
Potrebna je akcija i djelovanje, a ne samo primjećivanje problema, zaključila je Lucija Sabljić.
Ovisnost i slobodno vrijeme
O povezanosti alkoholizma, odnosno ovisnosti i slobodnog vremena govorio je Siniša Brlas iz Zavoda za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije.
Slobodno vrijeme je potrebno organizirati, a na to odrasli moraju ukazati mladima jer bezbroj je potencijalnih rizika unutar neorganiziranog, neadekvatnog slobodnog vremena. Sva se ponašanja uče, pa tako i ona ovisnička, navodi Brlas. Često tako slobodno vrijeme postaje vrijeme za učenje ovisničkih ponašanja. Alkohol(izam) na koji se osvrnuo, nije dovoljno socijalno neprihvatljivo ponašanje, naglasio je i dodao kako je netko tko uzima drogu puno više stigmatiziran od onoga koji pije alkohol pa alkohol ima puno više prostora da se razvije. Problemi se počinju rješavati tek kada se manifestiraju problematična ponašanja poput nasilja i agresije, zaključio je Siniša Brlas.
Prevencija ovisnosti
Andreja Brajša-Žganec iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar naglasila je potrebu suradnje roditelja i nastavnika u prevenciji ovisnosti kod mladih. Pitanje koje si roditelji i odgojitelji trebaju postaviti je „kakvu djecu želimo?“
Unatoč želji da djeca budu socijalno i emocionalno kompetentna, niz je čimbenika koji utječu na njihov razvoj. Od onih djetetovih rizičnih čimbenika (poput temperamenta ili bolesti), preko obiteljskih rizičnih čimbenika (odnosi i postupci unutar obitelji) do okolnih rizičnih čimbenika (nezaposlenost, siromaštvo…), navodi Brajša-Žganec i naglašava kako je važno razvijati programe i educirati roditelje te poticati partnerstvo roditelja i profesora.
Nastavak 21.10.
Prvi dan konferencije „Obitelj i škola – ključ slobode od ovisnosti“ završio je radionicama na temu „Mediji i komunikacija u obitelji“, „Izlasci i alkohol“ te „Kako postaviti granice i pravila u odgoju“.
Drugi dan radionice razradit će se teme ovisnosti o drogama, pornografiji i kockanju te se jednim panelom nastoji utvrditi što bolja prevencija ovisnosti među djecom i mladima. Brojni domaći i inozemni stručnjaci sudionicima će kroz predavanja i radionice predstaviti konkretne mjere protiv različitih ovisnosti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
