Peto Kujundžić: Specijalizacija sudova i educiranost kadrova ključni kod spolnog zlostavljanja djece

Sutkinja Lana Peto Kujundžić, iskusna pravna stručnjakinja specijalizirana za rad na predmetima koji se tiču djece i obitelji, o izazovima, zakonskim rješenjima i unapređenju zaštite djece žrtava vanjskog zlostavljanja u sudskom procesu, za Narod.hr govorila je o poboljšanju sustava u postupcima protiv spolnih zlostavljača djece.

Peto Kujundžić o izazovima i zakonima

Narod.hr: Koji su najveći izazovi s kojima se sudovi suočavaju u procesuiranju slučajeva vanjskog zlostavljanja djece?

Peto Kujundžić: Najveći izazovi su da policija, državni odvjetnik i suci budu u pravom smislu specijalizirani i da rade upravo tu vrstu kaznenih djela sa djecom žrtvama i educirani su. Nažalost, zbog odlazaka stručnjaka na druga mjesta, ova se popunjavaju s novim kolegama koje nisu skloni raditi s djecom i nemaju znanja kako postupati s njima. 18 općinskih sudova radi kaznena djela na štetu djece i 15 županijskih sudova za teža kaznena djela. Neki predsjednici sudova su zatražili imenovanje od predsjednika Vrhovnog suda za sve kaznene suce da ih se imenuje za suce za mladež. Suci istrage za mladež određeni su godišnjim rasporedom predsjednika suda bez da se provjerava njihovo znanje i volja za rad sa djecom.

Narod.hr: Smatrate li da postojeće zakonske odredbe omogućuju adekvatnu zaštitu djece-žrtava tijekom sudskog procesa? Koje bi izmjene bile potrebne?

Peto Kujundžić: Bilo bi dobro da se odredi 6 općinskih i 6 županijskih sudova za postupanje u predmetima na štetu djece i tada se može napraviti stvarna specijalizacija, povezati sa Centrima za odgoj, Klinikama koje imaju odjele za djecu, Zavodima za socijalni rad i u budućnosti s Barnahus kućama.

Sigurnost i zaštita djece tijekom suđenja

Narod.hr: Kako sudovi mogu osigurati da se djeca tijekom suđenja osjećaju sigurno i zaštićeno?

Peto Kujundžić: Na stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave i digitalne transformacije možete pronaći sažetak projekta sa Vijećem Europe i prijedloga da i Hrvatska osnuje dječje kuće – Barnahus.

Članak koji sam napisala za seminar u organizaciji Pravosudne akademije i Vrhovnog suda RH 2024. objašnjava:

„Barnahus je riječ koja znači: dječja kuća. Na Islandu je osnovana kao kuća prilagođena djeci koja su zlostavljana za potrebe razgovara s djetetom “pod jednim krovom”. Kazneno pravo, socijalne službe, liječnička i zdravstvena skrb zajedno rade i ispituju situaciju u kojoj se dijete zateklo po sumnji na počinjeno spolno kazneno djelo na štetu djeteta.

Barnahus ili dječja kuća, predstavlja vodeći europski model zaštite prava i interesa djece žrtava i djece svjedoka nasilja ili zlostavljanja. Ovaj jedinstveni pristup okuplja sve relevantne službe pod jednim krovom kako bi se izbjegla ponovna viktimizacija djeteta tijekom istraživanja, istrage i sudskog postupka. Cilj je osigurati koordinirani i učinkoviti odgovor na nasilje koje je dijete doživjelo, pružiti podršku i pomoć djetetu i obitelji, uključujući medicinsku procjenu i liječenje, u okruženju sigurnom za djecu.

> Maksimalna kazna 12 godina: Zašto je Zagrepčanin osuđen na manje od pola za silovanje djevojčice?

U kući je predviđeno da se provede forenzički intervju s djetetom, liječnici će pregledati dijete, policija će istražiti slučaj navodnog počinjenja kaznenog djela, a državni odvjetnik, suci, branitelj osumnjičenika i opunomoćenik djeteta će biti uključeni.
Potreba terapeutskog rada s djetetom i pomoć u obitelji je također zastupljena u radu dječje kuće.

Barnahus model je osmislio Bragi Gudbrandsson, a prvi Barnahus je osnovan na Islandu 1998. godine. Dječje kuće su osnovane u Norveškoj, Finskoj, Irskoj, Švedskoj i Sloveniji, a u postupku su prilagodbe u više od desetak drugih europskih zemalja.“

> Kada aktivizam postane paravan: Povezanost LGBT pokreta s pedofilijom

Peto Kujundžić o praksi

Narod.hr: Koje prepreke u praksi najčešće usporavaju ili otežavaju sankcioniranje počinitelja vanjskog zlostavljanja djece? Jesu li, po Vama, kazne premale?

Peto Kujundžić: Dugotrajnost postupka od prijave do prvostupanjske odluke obeshrabruje djecu koja trebaju nastaviti živjeti i krenuti na pravu terapiju radi oporavka. Zašto su postupci dugotrajni? Organizacijski, objektivni razlozi ali i subjektivan odnos svih u postupku. Već naznačen problem prevelikog broja sudova i sudaca nadležnih za ove predmete koji nisu skloni radu s djecom i ovakvim kaznenim djelima. Preopterećenost svim vrstama predmeta pa se čeka za njihovo odlučivanje. Državni odvjetnik i odvjetnici koji zastupaju optuženika i opunomoćenici žrtve nisu dovoljno pripremljeni i nespremno ulaze u postupak.

Narod.hr: Na koji način se može unaprijediti suradnja između pravosudnih i socijalnih institucija u ovim predmetima?

Peto Kujundžić: Uvođenjem Barnahus kuća dobivamo multidisciplinarni pristup: Barnahus obuhvaća multidisciplinarni i međusektorski pristup. To znači da različite institucije (pravosudne, socijalne, zdravstvene) surađuju u jednoj ustanovi prilagođenoj djeci. Sve usluge za dijete i obitelj pružaju se „pod jednim krovom“.

Potreba ispitivanja pojedinačnog slučaja zlostavljanog djeteta je osnova za model dječje kuće kako bi se identificiralo i istražilo zlostavljanja djece u kaznene, zaštitne te terapijske svrhe.

> Velika akcija Europola protiv pedofilske platforme; pala i dva korisnika iz Hrvatske

Barnahus je namijenjen djeci izloženoj riziku, žrtvama kaznenih djela, a posebno djeci izloženoj seksualnom zlostavljanju.

Barnahus model donosi brojne prednosti u zaštiti djece žrtava nasilja kao što su:

Zajednički pristup: Barnahus okuplja različite stručnjake (medicinske, pravosudne, socijalne) pod jednim krovom. To omogućuje brži i zajednički odgovor na nasilje koje je dijete doživjelo.

Smanjenje traumatizacije: Djeca ne moraju ponovno ispričavati svoje priče više puta. Sve usluge pružaju se na jednom mjestu, čime se smanjuje traumatizacija.

Sigurno okruženje: Barnahus je prilagođen djeci i pruža sigurno okruženje za ispitivanje i liječenje. Djeca se osjećaju manje zastrašujuće nego u tradicionalnim pravosudnim okruženjima.

> Buljan Flander o pedofilima: Zakoni su dobri, ali sudovi daju minimalne kazne. To je katastrofalna poruka

Medicinska procjena: Nakon prijave nasilja, dijete prolazi medicinsku procjenu kako bi se utvrdile eventualne ozljede i pružila potrebna skrb.
Psihološka podrška: Stručnjaci pružaju emocionalnu podršku djetetu i obitelji. Terapijski tretman pomaže u suočavanju s traumom.

Nakon prijave nasilja, u Barnahusu se provodi sljedeći postupak:

Prijem: Dijete i obitelj dolaze u Barnahus. Djeca se dočekuju suosjećajno i pruža im se podrška.

Ispitivanje: Dijete se ispituje od strane stručnjaka. Ovdje se koristi posebna tehnika kako bi se izbjeglo ponovno traumatiziranje.

Medicinska procjena: Dijete prolazi medicinsku procjenu kako bi se utvrdile eventualne ozljede.

Terapijska podrška: Dijete i obitelj dobivaju terapijsku podršku kako bi se nosili s traumom.

Narod.hr: Kako sudska praksa može bolje koristiti svjedočenja djece i stručnih svjedoka kako bi se osigurala pravednost procesa?

Peto Kujundžić: Najvažniji je iskaz djeteta koji treba obaviti stručna osoba po protokolu kao forenzički intervju. Isto se pohranjuje kako bi se reproduciralo na raspravi ,a dijete ne dolazi u kontakt s počiniteljem. Danas je sve manje grešaka i ponavljanja ispitivanja djece no opet je pitanje jesu li novi suci i državni odvjetnici educirani i znaju li sve propise kako zaštiti dijete. Pravosudna akademija ima pojedine programe edukacije ali na koje se javljaju zainteresirani suci i tužioci, ali nema obaveze da svi prođu edukaciju.

Zaštita djece i humaniji sustav

Narod.hr: Kako se može unaprijediti zaštita prava i privatnosti djece tijekom i nakon sudskog procesa? Može li se učiniti nešto da djeca ne moraju po XY puta iznositi svoje iskustvo?

Peto Kujundžić: Vrhovni sud i Ministarstvo bi trebali prikupljati sve podatke o postupcima seksualno zlostavljane djece i prema tome predlagati izmjene propisa ili provođenje edukacije. Bili smo obvezni to učiniti prihvaćanjem Konvencije o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja (Lanzarot konvencije). Predsjednik Vrhovnog suda RH imenuje suce za mladež. A glavni državni odvjetnik državne odvjetnike za mladež iako nikada ne vide te kolege niti postavljaju pitanja imaju li znanja i sklonosti. Iako zakon to od tih sudaca i državnih odvjetnika to traži.

> Spolno zlostavljanje djece: Treba li povećati kazne i mijenjati sudsku praksu?

Narod.hr: Koje su, prema Vašem mišljenju, ključne promjene koje bi vodile ka učinkovitijem i humanijem sudskom sustavu u slučaju vanjskog zlostavljanja djece?

Peto Kujundžić: Uvođenje Barnahus kuća na 6 mjesta uz nadležnost sudova na 6 mjesta, a ne po cijeloj zemlji. Vođenje podatak o postupcima. Obavezati, stručne suradnike, suce, državne odvjetnike i advokate (opunomoćenike djece) na godišnje edukacije od barem dva dana sa proradom slučaja i prisustvovanje seminaru na tu temu uz strane edukatore ( FRA ili ERA).

Izvor: narod.hr