Što se u svijetu jede u zadnjim minutama stare i prvim satima nove godine?

Hrana je uvijek bila način povezivanja ljudi, zajedničkog blagovanja, ali i samog opstanka pojedinca i obitelji. Zajedničko blagovanje danas je, nažalost, zbog užurbanog tempa života, sve rjeđa pojava. Stoga blagdani imaju dodatno značenje u okupljanju obitelji. Tako je i u slučaju Nove godine.

Zemlje diljem svijeta imaju svoju novogodišnju tradiciju kada govorimo o izboru hrane. I svaki dio Hrvatske ima svoj popis slanih i slatkih jela koje se preferiraju na samom početku godine. Međutim, često nam jela drugih zemalja i nisu tako poznata premda su zanimljiva.

Svinjsko pečenje, francuska salata i sarma na stolu na Silvestrovo (ili za ručak 1. siječnja) kod nas znače otprilike što i “Sretna Nova godina!”, a tako i drugi dijelovi svijeta imaju tradicionalnu i vrlo specifičnu hranu koja obećava obilje i dobru sreću u novoj godini pa je neizostavan dio najvećega slavlja u godini.

>Što se sve nalazi na blagdanskom stolu za Božić u Hrvatskoj?

Simbolika hrane na početku godine

I dok same namirnice ovise o podneblju, može se primijetiti da je popularna novogodišnja hrana ona koja na neki način simbolizira ili prikazuje obilje – poput leće, kavijara ili šipka. Ako se jedu životinje, biraju se one koje se kreću ili ruju unaprijed, poput riba ili svinja, a uglavnom se izbjegava piletina, rakovi i školjke, sve kako bi sljedeću godinu obilježio napredak. Novogodišnji deserti gotovo su svugdje prstenastog ili okruglog oblika i takvi sugeriraju punoću i opet – obilje.

Popis novogodišnjih specijaliteta koji se u najluđoj noći uživaju diljem svijeta sigurno će vas zabaviti, a možda vam dati i inspiraciju za buduća jela na vašem svečanom stolu.

Donosimo izbor iz svjetskih novogodišnjih menija na kojima svako jelo ima neku simboliku. Raspon vjerovanja povezanih sa hranom uistinu je širok.

Dvanaest boba grožđa – Španjolska

U Španjolskoj se, kada u novogodišnjoj noći počne otkucavati ponoć, na svaki otkucaj tradicionalno pojede po jedno zrno grožđa. Običaj je nastao na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, a navodno su ga smislili proizvođači grožđa.

Tradicija se proširila na mnoge zemlje španjolskog govornog područja, a susjedni Portugal ima sličnu, ali s – grožđicama.

Leća – Italija

Leću su za sreću u novoj godini jeli još stari Rimljani, a glavni je razlog bio što podsjeća na novčiće.

Tradicija do danas živi, osobito u Italiji gdje je klasično novogodišnje jelo Cotechino con lenticchie – leća s kobasicama ili Pasta e lenticchie – leća s pancetom.

Šipak – Grčka

Šipak u Grčkoj predstavlja plodnost i obilje, prije Nove godine vješa se po kući kao ukras, a u ponoć se razbija o kućni prag.

Dio je to pravog obiteljskog rituala koji odaje ukućanima kakva će im biti sljedeća godina. Što razneseniji šipak i što više nereda, to će, vjeruju Grci, sreće biti više.

Svinjetina – širom svijeta

Diljem svijeta kao silvestarska večera poslužuje se svinjetina na sve moguće načine.

Stare izreke kažu da u Novu godinu valja ući s pogledom prema naprijed, pa je zato najbolje bolje odabrati prase koje ruje zemlju prema naprijed. Takva su se vjerovanja, čini se, zadržala i na našem području gdje se tradicionalno jede pečena svinjetina.

Glücksschwein – Austrija i Njemačka

Austrijanci i Nijemci, osim što jedu svinjetinu za novogodišnju večeru, vole ukrasiti kuću praščićima od marcipana, zvanim Marcipanschwein ili Glücksschwein, u prijevodu “prascima koji donose sreću”. Često se poklanjaju na zadnji dan u godini. Onaj tko dobije takvo prasence, može biti siguran da mu netko želi sreću, a ne poručuje nešto ružno.

Američka verzija je mala svinja načinjena od pepermint-bombona uz koju obično dolazi i čekić jer je za dobru sreću morate – razbiti.

Soba rezanci – Japan

U Japanu se tradicionalno, još od kraja 17. stoljeća, na kraju Stare godine jedu rezanci od heljde. Popularno prvo jelo u novoj godini nije samo vrlo zdravo, već i dužina rezanaca osigurava – dug život.

Zato se treba suzdržati od potrebe da se pregrizu i ući u novu godinu uz zvuk srkanja.

Ukiseljene haringe – Poljska i Skandinavija

Često se u sjevernim europskim zemljama ukiseljene, a često i dimljene haringe jedu u ponoć jer se vjeruje da će tako nova godina biti puna obilja i uspjeha.

Haringe se kreću prema naprijed, što smo već utvrdili da je poželjno, a njihove ljuske podsjećaju na srebro, što ne može biti loše, piše punkufer.

Oliebollen – Nizozemska

Oliebollen su – fritule. Tradicionalno se u Nizozemskoj jedu za Novu godinu – bilo domaće, bilo s prigodno postavljenih štandova. Njihov okrugli oblik simbolizira punoću i obilje, a za malo raskoši u tijesto se dodaju grožđice ili neko drugo suho voće.

Fritule su karakteristične i za blagdanske stolove u Hrvatskoj, osobito u Istri i Dalmaciji. U vremenu Božića i Nove godine, fritule su u ponudi na štandovima Advenata u gradovima diljem Hrvatske.

Novogodišnja torta – širom svijeta

Francuzi imaju Galette des rois, Grci Vasilopitu, Meksikanci Roscu de reyes, a Bugari uživaju u Banitsi.

U Danskoj i Norveškoj pak, tradicionalna novogodišnja slastica od marcipana koja ima oblik čunja napravljenog od koncentričnih prstenova u koju, prigodno stane i – boca šampanjca.

Mnoge zemlje između Božića i Sveta tri kralja imaju običaj u tortu staviti i novčić ili figuricu koja će nalazniku donijeti sreću.

U Istri i Dalmaciji najčešća novogodišnja torta je pandišpanj. Naziva se još i pandišpanja, padešpanj i turta.

U Slavoniji i Baranji, sjevernoj Hrvatskoj, Lici i Gorskom kotaru skloniji su pripremama novogodišnjih torti od oraha i lješnjaka s dodacima suhog voća poput smokava i šljiva.

Izvor: narod.hr/punkufer