Što trebamo jesti zimi?

Ulaskom u zimu broj svježih namirnica na našim jelovnicima neminovno se smanjuje, a tržnice nisu toliko šarene kao u drugim godišnjim dobima. Uz malo mašte i upoznavanja novih namirnica lako je obogatiti zimski jelovnik i učiniti ga zdravim, ukusnim i hranjivim. Mi vam donosimo prehranu s kojom se ne morate bojati gripe.

Žitarice

Temelj prehrane čovjeka čine žitarice, a iskonska snaga, postojanost i hranjivost žitarica posebno dolazi do izražaja zimi. Osim uvriježenih namirnica – riže, tjestenine, kruha i palente, postoje brojne zanimljive žitarice koje pridonose bogatstvu zimske trpeze. Pšenica, ječam, zob, heljda, proso odlično pristaju u toplim povrtnim ili mesnim varivima, a jednako dobro mogu obogatiti hladne salate. Ako još niste, svakako kušajte pseudožitarice kvinoju i amaranth. Ove sjemenke, krcate bjelančevinama nisu samo hranjive, vrlo su ukusne i imaju poseban, pomalo orašasti okus te blago hrskavu teksturu. Kada nemate vremena, pripremite kuskus – zrnca kuskusa dovoljno je preliti vrućom vodom, dodati malo soli i maslinova ulja i ukusan hranjivi prilog poslužiti uz povrće, meso, ribu ili ga ohladiti i pomiješati sa salatom.

Mahunarke (grah,mahune,grašak) i začini

Kombinacijom žitarica s mahunarkama (grah, soja, grašak, mahune) postiže se cjelovit aminokiselinski profil, odnosno osigurava se unos svih esencijalnih aminokiselina. To je posebno važno za vegetarijance, ali i za sve one koji povremeno požele bezmesni obrok. Neke takve tradicionalne kombinacije za mnoge su narode već stoljećima temeljna hrana. Primjerice, u Brazilu se kombinira grah i riža, u Kini i Japanu riža i tofu, a u Indiji riža i leća.

Idealni zimski začini su češnjak i đumbir jer imaju povoljno djelovanje na imunitet te ih stoga treba učestalo konzumirati.

Varivo

Grah-varivo pravo je tradicionalno hrvatsko zimsko jelo. U Dalmaciji se jede „razblažena“ verzija pod nazivom Pašta-fažol, dok se u sjevernim predjelima jelo obavezno „obogaćuje“ suhim mesom. Grah, leća, slanutak, mahune i grašak čine nezaobilazni dio izdašnih hranjivih zimskih jela. Neke od tih mahunarki dostupne su suhe, a neke smrznute. Zima je razdoblje kada posebno prijaju tople krepke juhe i variva. Bezbroj je maštovitih kombinacija povrća i žitarica u povrtnim i mesnim varivima, a uvijek im dodajte malo maslinova ulja. Jer zima je vrijeme za uživanje u mladom maslinovom ulju!

Korjenasto povrće (mrkva,peršin,luk)

Korjenasto povrće dostupno je i tijekom zimskih mjeseci. Korijen peršina, pastrnjaka, mrkva, luk, repe odlični su u juhama i varivima. Tipično zimsko povrće dolazi iz obitelji krstašica u koju spadaju kupus, brokula, prokulice, kelj, a ta je skupina posebno cijenjena jer sadrži spojeve glukozinolate kojima se pripisuju antikarcinogena svojstva.

Domaća zimnica

Tijekom zime mnoge obitelji troše domaće zimnice. Sve šta trebate za zimnicu je svježe povrće, prikladne staklenke, sa poklopcima na navoj, ocat, šećer možda ulja i začine. Pa još jedno popodne da sve to pripremite, nije teško. Ne kiselite sami povrće jer da bi povrće stajalo morate ga konzervirati, a to je kemija i zato ne želite pripremati vlastitu zimnicu?

Ima i potpuno prirodnih načina čuvanja zimnice na duži rok, recimo pasterizacija. Povrće za zimnicu mora biti najboje kvalitete, bez nagnječenih ili trulih mjesta. Takva mjesta možete slobodno izrezati i ostatak koristiti, jer ocat konzervira sve. Povrće mora biti čisto i suho. Neko povrće za kiseljenje, recimo feferoni ili paprike bolje je kratko blanširati jer tako omekane i ne gube boju ili aromu. Ovo posebno važi za feferone, jer inače zbog svoje dužine ne pašu u ni jednu staklenku.

Voće

Izbor voća je siromašan tijekom zime. Uglavnom su nam dostupne jabuke, ako su pravilno uskladištene te južno voće poput naranača, grejpfruta, limuna te kivi i mandarine. Voće možemo konzumirati i sušeno, najbolje u kombinaciji s orašastim plodovima što može poslužiti kao odličan međuobrok. Voće je dostupno i kao kompot te kao đžemovi i pekmezi.

Izvor: narod.hr