Europski lideri ubrzavaju stvaranje nove „koalicije voljnih” koja bi nakon završetka rata s Iranom trebala osigurati slobodu plovidbe kroz Hormuški tjesnac, ključnu svjetsku pomorsku rutu kojom prolazi oko petine globalnog izvoza nafte i ukapljenog plina. Planovi se razrađuju na sastanku u Parizu i videokonferenciji na kojoj sudjeluje više od 30, odnosno oko 40 čelnika država i vlada, dok se dio sudionika uključuje online.
Koaliciju bi trebale predvoditi Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, uz podršku Italije i Njemačke, a misija bi imala isključivo „obrambeni” karakter i bila bi pokrenuta tek nakon postizanja trajnog primirja između Washingtona i Teherana. Prema planu koji je predstavio britanski premijer Keir Starmer, cilj je osigurati slobodu prolaska brodova, bez uvođenja naknada ili ograničenja, te stabilizirati globalne trgovinske tokove.
>Trump šokiran jer je Meloni stala u obranu Pape
Merz i Macron podijeljeni oko sudjelovanja SAD-a
Plan predviđa tri faze: prvo diplomatsko otvaranje kanala i koordinacija za ponovno pokretanje plovidbe, zatim pomoć brodovima koji su trenutačno blokirani u tjesnacu (uključujući obavještajne podatke o sigurnosnim rizicima), te naposljetku uspostavu vojne misije osiguranja koja bi spriječila mine, ratne ostatke ili eventualne pokušaje kontrole prolaza.
Ipak, ključna podjela unutar Europe odnosi se na pitanje sudjelovanja Sjedinjenih Država. Njemački kancelar Friedrich Merz zagovara uključivanje SAD-a i smatra da postoji argument za zajedničku transatlantsku misiju, dok francuski predsjednik Emmanuel Macron inzistira da bi koalicija trebala isključiti „zaraćene strane” – SAD, Izrael i Iran – te djelovati neovisno i neutralno. Francuska čak naglašava da njezin plan ne uključuje američko sudjelovanje, dok Berlin tradicionalno preferira blisku koordinaciju s Washingtonom.
Razlike se očituju i u pristupu vojnom angažmanu: Njemačka je spremna poslati brodove za razminiranje, Italija razmatra slanje fregata, dok Francuska pokazuje veću spremnost za samostalno djelovanje bez američkog okvira. Unatoč tome, Macron i Starmer očekuju da će nakon sastanka informirati američkog predsjednika Donalda Trumpa o dogovorima, iako Washington zasad ne pokazuje interes za sudjelovanje, javlja Politico.
Trump izjavio da mu nisu potrebni NATO saveznici
Trump je, nakon najave ponovnog otvaranja tjesnaca, poručio da NATO saveznici „nisu potrebni” te ih je nazvao „beskorisnima”, dodatno naglašavajući napetosti sa zapadnim partnerima koji su odbili sudjelovati u američko-izraelskim operacijama protiv Irana ili osiguravanju plovidbe tijekom sukoba.
Zapadni dužnosnici pritom su skeptični da će sastanci rezultirati konkretnim i operativnim planom, smatrajući da dio inicijative služi i za smirivanje političkih napetosti s Washingtonom.
Unatoč optimizmu dijela sudionika, misija je i dalje u fazi razrađivanja, a ključna politička razilaženja – osobito oko uloge SAD-a i stupnja europske samostalnosti – ostaju otvorena, što dodatno otežava stvaranje jedinstvene međunarodne pomorske koalicije.