Katolička crkva u Španjolskoj, jedna od najmoćnijih u Staroj Europi (90-ak posto od ukupnog stanovništva), ponovno će imati problema s premijerom socijalistom, očito je nakon izbora Pedra Sáncheza, predsjednika Socijalističke radničke stranke, koji je već pri polaganju prisege dao do znanja što misli o katoličkoj tradiciji svoje zemlje: odbio je položiti ruku na Bibliju i križ, što je prvi put u povijesti parlamentarne demokracije, piše Slobodna Dalmacija.
Sánchez je na mjestu premijera naslijedio Mariana Rajoya, šefa Konzervativne pučke stranke kojeg su oborile afere s korištenjem tajnih fondova njegove partije, a već u predizbornoj kampanji najavio je rat pravima Katoličke crkve. Obećao je raskidanje konkordata Španjolske i Svete Stolice potpisanog 1979. godine, izbacivanje vjeronauka iz javnih škola, dokidanje državnih donacija katoličkim školama te ukidanje bilo kakvog financiranja katoličkih ustanova novcem iz proračuna.
Nema više donacija
“Španjolska mora biti konstituirana kao laička država, a sekularna država mora biti osigurana jačanjem sekularnog obrazovanja”, kazao je Sanchez, no kardinal Ricardo Blázquez, predsjednik Španjolske biskupske konferencije i nadbiskup Valladolida, u čestitki Sanchezu pomirljivim tonom ga je pozvao da služi ‘općem dobru, jedinstvu, napretku i društvenoj koheziji države’, što bi ‘u prijevodu’ simboliziralo poziv da ne razjedinjuje španjolske građane po vjerskim pitanjima.
Katolička crkva u Španjolskoj je imala javne konfrontacije i prethodnim socijalističkim premijerom Jorgeom Luísom Zapaterom, prvi put biranim 2004. koji je obnašao dvostruki mandat i već tada su počeli sukobi: najprije su uklanjani križevi iz dijela škola, ozakonjeni su istospolni brakovi i omogućeno im je posvajanje djece te je ublažen zakon o pobačaju.
Pobačaj je legaliziran u Španjolskoj 1985. godine, a Zapaterova vlada je omogućila pobačaj tijekom prvih 14 tjedana trudnoće, čak i maloljetnicama uz pristanak samo jednog roditelja. Konkordatom sa Svetom Stolicom iz 1979. ukinuto je direktno financiranje klera iz državnog proračuna i uveden crkveni porez, pa građani mogu izabrati hoće li 0,7 posto svog poreza na dohodak dati Katoličkoj crkvi ili državi za socijalne programe.
Oslonac – vjernici
Crkva se tada obavezala da se financijski neće oslanjati na državu, već će sama osigurati sredstva kroz donacije, ekonomske aktivnosti i crkveni porez. Najviše novca, oko 4,5 milijardi eura španjolska država izdvaja za katoličke obrazovne ustanove, 2620 škola i 14 sveučilišta te za plaće vjeroučitelja. Za Caritas i Manos Unidas oko 1,8 milijardi eura, a porezne olakšice odnose se na izuzeće od poreza na donacije, obnovu sakralnih građevina, te sakralnu kulturnu baštinu, plaće vojnih i bolničkih kapelana…
U izvještaju za 2012. godinu navodi se da se Crkva financira najviše donacijama vjernika (38 posto), crkvenim porezom (25 posto) te prihodima od imovine i ostalih ekonomskih aktivnosti (19 posto), a davanja države za obrazovne ili humanitarne crkvene institucije se ne pojavljuju u izvještajima. Crkva je od poreza te godine uprihodila 248 milijuna eura, a najveći dio te svote, čak 80 posto, potrošila na financiranje hladnog pogona župa i biskupija.