Izbori koji će se održati 07. svibnja u Velikoj Britaniji vrlo su značajni iz nekoliko razloga. Oni će zapravo odrediti politički i društveni kontekst u Velikoj Britaniji, ali će i donijeti smjernicu za razvoj Europske unije, s obzirom da se otvara i opcija mogućeg izlaska Velike Britanije iz EU.
Britanski mediji spominju ankete po kojima su Konzervativna stranka i Laburisti od samog početka godine izjednačeni, te nikako da jedna od njih postigne vodstvo koje bi joj osiguralo većinu od ukupno 650 mjesta u britanskom parlamentu. Zbog toga bi, navode mediji, naredna vlada mogla biti koalicijska.
Koje su moguće koalicije?
Liberalno-demokratska stranka mogla bi koalirati s Konzervativnom strankom premijera Davida Camerona, te pristati na referendum o Europskoj uniji, kojem su se ranije protivili.
Konzervativci u svojim redovima imaju moćnu euroskeptičnu struju, pa su za reviziju odnosa s Bruxellesom i za raspisivanje referenduma o članstvu u EU 2017. godine. Ovo pitanje im je jako važno s obzirom da je Cameron rekao da neće ponovo biti premijer ukoliko ne bude mogao održati obećanje o referendumu. Tako bi upravo to pitanje moglo biti ključno kod koaliranja.
Stranka Nicka Clegga, Liberalno-demokratska stranka, inače proeuropski orijentirana, koja je dugo pitanje referenduma smatrala nepotrebnim, sada tvrdi da im to pitanje neće biti razlog za odustajanje od eventualne koalicije s konzervativcima poslije izbora.
Tu je i Stranka za nezavisnost Velike Britanije (UKIP) koja se zalaže za izlazak Britanije iz EU, te Škotska nacionalna stranka (SNP) koja bi, prema nekima, mogla ostvariti povijesni uspjeh, a ona se zalaže za izlazak iz Škotske iz Velike Britanije.
Iako je vođa Laburista Ed Miliband odbacuje koaliciju sa SNP-om jasno je da ne postoji mogućnost da stvori i parlamentarnu većinu sa Liberalnim demokratima i četiri zastupnika iz Sjeverne Irske, jer bi mu nedostajalo još 11 zastupnika do većinske podrške, odnosno 326 glasova. Ipak, mogli bi osnovati manjinsku vladu, jer se očekuje prešutna podrška Škotske nacionalne partije, koja također spada u lijevi centar.
Mogućnost za prvu navedenu opciju, tj. za koaliciju Konzervativne stranke i Liberalnih demokrata s podrškom UKIP-a je nešto veća.
Zastupnici za 650 mjesta u Britanskom parlamentu biraju se većinskim jednokružnim izbornim sustavom u 650 izbornih jedinica. Tako u parlament ulazi onaj kandidat koji je dobio najviše glasova.
Mogući problemi za EU
Velika Britanija je referendum o istom pitanju održala 1975. godine, dvije godine posle ulaska u Europsku ekonomsku zajednicu, kada je odnos onih za i protiv ostanka u EEZ bio dva prema jedan.
Zapravo je najvjerojatnije da će doći do koalicije konzervativaca i Liberalnih demokrata s podrškom UKIP-a, tako da je vrlo vjerojatan i referendum o članstvu u EU.
Ovi izbori upravo zbog toga imaju veliki značaj za Europsku uniju, koja će se možda morati suočiti s mogućim izlaskom Velike Britanije, uz probleme koje već ima s Grčkom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa