Srbija ne pokazuje pomake. Upravo je to razlog zbog kojeg Hrvatska nije dala suglasnost za otvaranje Klastera 3 u pristupnim pregovorima s Beogradom.
Hrvatska je tim stajalištem bila jedina među državama članicama EU koje danas sudjeluju na sastanku ministara vanjskih poslova Grupe prijatelja zapadnog Balkana, iako je takav njezin stav u Bruxellesu poduprlo još sedam država koje dijele istu kritiku prema Beogradu, doznaje Sandra Veljković iz Večernjeg lista.
Na današnjem sastanku sudjeluju ministri vanjskih poslova Italije, Austrije, Hrvatske, Češke, Grčke, Mađarske, Slovačke i Slovenije te ministri vanjskih poslova Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.
> Hrvatska traži još 1725 nestalih u Domovinskom ratu: Srbija i dalje ne želi surađivati
Glavna tema sastanka bila je budućnost politike proširenja Europske unije, uz raspravu o tome kako ubrzati pristupni proces, a pritom zadržati njegovu vjerodostojnost i načelo uvjetovanosti. Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman poručio je da proširenje mora ostati utemeljeno na individualnim zaslugama, uz strogu, ali pravednu uvjetovanost te punopravno članstvo kao jedini konačni cilj.
“Uz intenzivno, usmjereno i ambiciozno djelovanje Europske unije i zemalja kandidatkinja, ostvarenje punopravnog članstva dostižan je cilj. Svaki budući pristup politici proširenja mora osigurati jednake uvjete za sve zemlje kandidatkinje i ostati dosljedno utemeljen na načelu zasluga”, rekao je Grlić Radman.
Regionalna suradnja i dobrosusjedski odnosi
Govoreći o Zapadnom Balkanu, istaknuo je da je riječ o regiji od strateške važnosti za sigurnost i stabilnost Europe te naglasio kako je ključno nastaviti s provedbom reformi povezanih s europskim integracijama i očuvati predanost pristupnom procesu.
Dodao je kako regionalna suradnja i dobrosusjedski odnosi ostaju temelj stabilnosti i napretka te poručio da će Hrvatska nastaviti pružati političku, stručnu i tehničku potporu europskoj integraciji država regije.
Naglasio je i važnost jačanja prometne, energetske i digitalne povezanosti te razvoja pouzdanih prometnih i energetskih koridora, ocijenivši da oni pridonose sigurnosti, konkurentnosti i otpornosti Europe.