Napetosti na Bliskom istoku ponovno su snažno podigle cijene nafte i energenata zbog straha od poremećaja u opskrbi kroz Hormuški tjesnac te mogućeg širenja sukoba SAD-a i Irana. U fokusu su i američki planovi za okončanje krize, kao i upozorenja iz BlackRocka da bi dugotrajno visoke cijene nafte mogle izazvati globalnu recesiju. Sve to dodatno povećava nesigurnost na svjetskim tržištima i pojačava pritisak na gospodarstva.
Donald Trump, prema izvorima, želi završiti sukob s Iranom čak i ako Hormuški tjesnac ostane djelomično zatvoren, kroz slabljenje iranskih kapaciteta i postupno smirivanje sukoba, uz pritisak na otvaranje tjesnaca i moguće uključivanje saveznika, uz upozorenje da bi vojna operacija mogla produljiti rat.
Rast cijena nafte i energenata
Cijene nafte i energenata ponovno snažno rastu zbog napetosti na Bliskom istoku i ograničenog prolaza tankera kroz Hormuški tjesnac. Američka nafta skočila je na oko 106 dolara po barelu, dok je Brent dosegnuo približno 115 dolara, a rast se nastavio i u azijskom trgovanju.
Rast cijena potaknut je nesigurnošću oko mogućeg širenja sukoba SAD-a, Izraela i Irana, kao i prijetnjama američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi mogao napasti iransku energetsku i naftnu infrastrukturu ako Teheran ne omogući nesmetan prolaz kroz tjesnac. Iran, s druge strane, odbacuje američke uvjete za prekid sukoba.
Zbog takvog razvoja situacije, ulagači na tržištima strahuju da bi dugotrajnije visoke cijene nafte mogle dodatno potaknuti inflaciju i prisiliti središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi usporilo gospodarski rast.
Na europskim burzama dionice su jučer ipak uglavnom porasle, iako su tržišta i dalje osjetljiva na geopolitičke vijesti.
Na Wall Streetu je raspoloženje bilo promjenjivo – nakon početnog rasta zbog optimističnih signala iz Trumpovih izjava o pregovorima s Iranom, indeksi su kasnije pali kako su se ponovno pojačale zabrinutosti zbog eskalacije sukoba i nestabilnosti u regiji.
>Iran: Hormuški tjesnac zatvoren je samo za neprijatelje
Posljedice rasta cijene nafte i globalna inflacija
Ako cijena nafte dosegne 150 dolara po barelu, to će pokrenuti globalnu recesiju, upozorio je čelnik američkog financijskog diva BlackRock.
Larry Fink, koji vodi najvećeg svjetskog upravitelja imovinom, rekao je da će, ako Iran “ostane prijetnja” i cijene nafte ostanu visoke, to imati “duboke posljedice” za svjetsko gospodarstvo.
Fink je odbacio tvrdnje o balonu u području umjetne inteligencije, iako je istaknuo da nova tehnologija znači da previše ljudi upisuje fakultete, a premalo se odlučuje za tehnička zanimanja, prenosi BBC.
>Ristić: Ovo je rat koji odlučuje tko će vladati svijetom
Dva ekstremna scenarija
BlackRock je financijski gigant koji upravlja imovinom vrijednom 14 bilijuna dolara (12 bilijuna eura) i jedan je od najvećih investitora u mnogim najvećim svjetskim kompanijama. Njegova veličina i rasprostranjenost Finku, jednom od osam suosnivača tvrtke osnovane 1988., daju jedinstven uvid u stanje globalnog gospodarstva, piše Forbes.
Sukob na Bliskom istoku izazvao je velike oscilacije na financijskim tržištima dok ulagači pokušavaju procijeniti što će se dogoditi s cijenama energije. Fink smatra da je još prerano za procjenu konačnog razmjera i ishoda sukoba, no vjeruje da su moguća dva ekstremna scenarija.
Koristiti druge izvore
U prvom, ako se sukob riješi i Iran ponovno postane prihvatljiv međunarodnoj zajednici, cijena nafte mogla bi pasti ispod razine na kojoj je bila prije rata. U suprotnom, upozorava, mogli bismo imati “godine cijena iznad 100 dolara, bliže 150 dolara po barelu, što ima duboke posljedice za gospodarstvo” te ishod u obliku “vjerojatno oštre i duboke recesije”.
Fink poručuje da države trebaju biti pragmatične u pogledu energetskog miksa i koristiti sve dostupne izvore. No ključ za poticanje rasta i povećanje životnog standarda ostaje dostupnost jeftine energije.
>Rubio: Ako Iran nije europski rat, Ukrajina nije američki
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/BBC/Forbes
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.