U nedjelju 23. veljače u Njemačkoj se održavaju prijevremeni parlamentarni izbori. Oni dolaze u izazovnom trenutku za Njemačku i cijelu EU, a izravna su posljedica raspada tzv. Semafor koalicije prije nekoliko mjeseci. Predizborne ankete predviđaju pobjedu CDU-a i dobar rezultat desnog AfD-a, a potop dosad vladajućih socijaldemokrata.
Kako je došlo do prijevremenih izbora?
Raspad semaforske koalicije, prve trostranačke koalicije u povijesti Njemačke, koju su činili socijaldemokrati (crveno), liberali (žuto) i zeleni (zeleno) nije počeo u prosincu 2024., nego davno ranije.
>Prijevremeni izbori u Njemačkoj određuju smjer EU što sve trebate znati o njima?
Srž spora bila je takozvana ‘kočnica duga’ – ustavni mehanizam koji ograničava godišnji javni deficit Njemačke na 0,35 posto BDP-a. Liberal i ministar financija Lindner je predložio niz ekonomskih reformi za jačanje gospodarstva Njemačke koje su bile neugodne lijevim strankama vlade SPD-u i Zelenima. Reforme su se primarno ticale ograničavanja nabujale socijalne države, poreznih i drugih mjera koje bi, po mišljenju liberala, pridonijele pokretanju stagnirajućeg njemačkog gospodarstva.
Zbog neslaganja bivši premijer Olaf Scholz smijenio ministra financija Christiana Lindnera što je dovelo do raspada koalicije.
Jasno je da su duboki korijen krize ekonomski problemi u kojima se našla Njemačka posljednjih nekoliko godina.
Zapravo, četiri goruća pitanja koja su dovela neuspješan rad vlade u pitanje su gospodarstvo, energetska politka, socijalna skrb i ilegalne migracije.
Izborni sustav u Njemačkoj
Njemačka ima mješoviti izborni sustav za Bundestag (savezni parlament). Ovaj sustav kombinira elemente većinskog i proporcionalnog sustava kako bi osigurao ravnotežu između direktno izabranih zastupnika i proporcionalne zastupljenosti stranaka.
Birači jedan glas daju kandidatu za kojeg žele da predstavlja njihovu izbornu jedinicu u parlamentu (a ima ih 299), dok se drugi glas daje jednoj od stranaka na saveznoj razini, pa se onda proporcionalno broju glasova zastupnici raspoređuju u Bundestagu.
Kandidati za kancelara
Nijemci na izborima glasuju za članove Bundestaga, koji zatim biraju kancelara.
Najizgledniji kandidati za kancelara su: Olaf Scholz (SPD), Friedrich Merz (CDU), Alice Weidel (AfD) i Robert Habeck (Zeleni).
Što kažu ankete?
Prema anketi objavljenoj na portalu Politico u vodstvu je koalicija CDU/CSU s 30% podrške birača, a slijede AfD 21%, SPD 16% i Zeleni 13%.
>Analiza: Pad vlade i politički potresi u Njemačkoj hoće li prva sila EU potonuti u stagnaciju?
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa