Izrael vratio više od tri milijuna doseljenika: Što Hrvatska od njega može naučiti?

Izrael održava snažnu i aktivnu povezanost sa svojom dijasporom. Od uspostave države Izrael 1948. godine, doseljavanje Židova iz dijaspore u Izrael (poznato od ranije kao Aliyah) odigralo je značajnu ulogu u današnjoj demografskoj politici zemlje. Izrael koristi kombinaciju praktičnih, ideoloških i političkih strategija kako bi potaknuo povratak židovske dijaspore. Ove strategije su se razvijale tijekom vremena, prilagođavajući se globalnim uvjetima, potrebama države i specifičnostima zajednica u dijaspori. One uključuju zakonsku i institucionalnu podršku, financijske poticaje, poticaj kroz religijsko – povijesni aspekt, te ciljanu strategiju prema različitim regijama.

Izraelski veleposlanik u Hrvatskoj, Gary Koren nedavno je na HRT-u kazao kako je Izrael, koji ima dugogodišnje iskustvo u povezivanju s dijasporom, spreman podijeliti svoja znanja i rješenja s Hrvatskom. Ovo iskustvo može biti od velike koristi Hrvatskoj u jačanju veza s vlastitom dijasporom. Posebno u SAD-u, Australiji, Novom Zelandu i Južnoj Americi.

>Nakon pobjede ljevice u Francuskoj raste broj iseljenih Židova; Izrael se priprema za useljenički val

Osim nataliteta ključni faktor rasta stanovništva u Izraelu je doseljavanje

Danas Izrael broji više od devet milijuna stanovnika na teritoriju koji je triput manji od Hrvatske. Gary Koren je u intervjuu za Lider kazao da je uz visoku stopu nataliteta, ključni faktor rasta izraelskog stanovništva doseljavanje. Doseljavanje je pomoglo u izgradnji stanovništva, gospodarstva i društvene strukture države. U posljednjih nekoliko desetljeća, u Izrael se doselilo više od tri milijuna Židova. Doseljenici su stigli iz različitih dijelova svijeta, uključujući bivši Sovjetski Savez, Europu, Sjevernu Ameriku, Aziju i Afriku. U 2023. godini, broj doseljenika iznosio je gotovo 75 tisuća, pri čemu je povećanje broja useljenika u velikoj mjeri rezultat rata u Ukrajini.

Izrael također održava bliske odnose s dijasporom u razvijenim zapadnim zemljama, osobito s onim Židovima koji ne planiraju preseljenje u Izrael. Održavanje tih odnosa ključna je politika izraelske diplomacije, kako bi se osigurala dugoročna politička i poslovna podrška.

Stopa nataliteta u Izraelu iznosi 3,1 posto, što je najviša među državama OECD-a. U tradicionalnim dijelovima društva, poput izraelskih Arapa i ortodoksnih Židova, obitelj ima prosječno šestero djece, dok sekularne obitelji obično imaju troje. Ovaj visoki natalitet značajno doprinosi pozitivnom demografskom trendu u zemlji.

>Je li Trumpov plan za Pojas Gaze konačan udarac palestinskoj državi?

Koje strategije koristi Izrael da bi vratio dijasporu?

Izrael koristi kombinaciju praktičnih, ideoloških i političkih strategija kako bi potaknuo povratak židovske dijaspore u okviru procesa Aliyah. Ove strategije su se razvijale tijekom vremena, prilagođavajući se globalnim uvjetima, potrebama države i specifičnostima zajednica u dijaspori.

Zakonska i institucionalna podrška

Izrael osigurava zakonsku i institucionalnu podršku za doseljavanje židovske dijaspore putem nekoliko ključnih mehanizama. Zakon o povratku, donesen 1950. godine, temelj je ove strategije. Omogućuje svakom Židovu, njegovom supružniku ili osobi s barem jednim židovskim djedom ili bakom da automatski stekne izraelsko državljanstvo po dolasku. Ovaj zakon uklanja birokratske prepreke i naglašava Izrael kao “dom svakog Židova”.

Uz zakonski okvir, značajnu ulogu igra Židovska agencija (Jewish Agency), koja u suradnji s izraelskom vladom koordinira proces Aliyah. Pokriva sve od promocije u dijaspori do logistike doseljavanja, poput osiguravanja avionskih karata i smještaja. Također organizira integracijske programe. Ključnu ulogu u prilagodbi doseljenika ima Ministarstvo za apsorpciju imigranata. Ono pruža subvencije, stipendije i programe zapošljavanja kako bi novi stanovnici lakše pronašli svoje mjesto u izraelskom društvu.

Financijski poticaji

Kako bi dodatno potaknuo doseljavanje, Izrael nudi razne financijske pogodnosti. Novi doseljenici primaju “košaricu apsorpcije”, financijsku podršku koja pokriva osnovne troškove života tijekom prvih mjeseci boravka u zemlji. Iznos ove podrške ovisi o veličini obitelji.

Porezne olakšice također igraju značajnu ulogu. Doseljenici su oslobođeni poreza na dohodak iz inozemstva tijekom prvih deset godina boravka. Osim toga, imaju olakšice pri kupnji automobila ili nekretnina. Organizacije poput Nefesh B’Nefesh financiraju besplatne letove za doseljenike iz Sjeverne Amerike. Time dodatno olakšavaju proces preseljenja.

>Berlinski Židovi zabrinuti zbog porasta antisemitizma: Uvrede, napadi

Povijesno – religijski kontekst

Izrael promiče doseljavanje kroz cionistički narativ. Povratak u Izrael prikazuje se kao ispunjenje povijesne i duhovne sudbine židovskog naroda. Ova ideja se intenzivno promovira kroz obrazovanje, kulturne događaje i medije u dijaspori.

Osim ideoloških motiva, sigurnost i osjećaj zajednice igraju veliku ulogu u privlačenju doseljenika. To je posebno vidljivo u razdobljima antisemitizma ili političkih kriza. Povijesno gledano, progoni Židova u arapskim zemljama tijekom 1950-ih te rat u Ukrajini 2022. godine potaknuli su povećane valove doseljavanja.

Kako bi ojačao emocionalnu povezanost mladih Židova iz dijaspore s Izraelom, provode se programi poput Birthright Israel. Oni nude besplatna putovanja u Izrael. Ova iskustva često rezultiraju kasnijim trajnim doseljavanjem.

Ciljana strategija prema različitim regijama

Izrael prilagođava strategije doseljavanja specifičnim židovskim zajednicama diljem svijeta. Za Židove u razvijenim zapadnim zemljama poput SAD-a, Kanade i Europe, fokus je na jačanju povezanosti s Izraelom. To se postiže kroz personaliziranu podršku, karijerno savjetovanje i stvaranje zajednica prilagođenih engleskom jeziku.

U bivšem Sovjetskom Savezu, posebice nakon raspada SSSR-a 1991. godine, Izrael je provodio masovne operacije preseljenja Židova. Organizirani su zračni prijevozi stotina tisuća ljudi. Danas je fokus na preostalim zajednicama u Rusiji i Ukrajini.

Etiopska židovska zajednica bila je predmet nekoliko dramatičnih operacija spašavanja. Operacije “Mojsije” (1984.) i “Solomon” (1991.) omogućile su preseljenje tisuća etiopskih Židova u Izrael. Takve inicijative pokazuju kako Izrael koristi različite pristupe kako bi osigurao kontinuitet doseljavanja iz raznih dijelova svijeta.

>Europa na valu nove generacije antisemitizma

Što je Aliyah?

Aliyah, što na hebrejskom znači “uspon”, predstavlja proces doseljavanja Židova u Izrael, s korijenima koji sežu duboko u biblijsku povijest i židovsku tradiciju. U Bibliji, posebno nakon Babilonskog izgnanstva (587. pr. Kr.), Židovi su se vraćali u Jeruzalem primjerice pod vodstvom Zerubbabela i Nehemije.

To se smatra ranim oblikom Aliyah – duhovnim i fizičkim povratkom u Zemlju Izrael. Taj koncept “uspona” na Sion ostao je središnji u židovskoj vjeri tijekom stoljeća, često simboliziran kroz molitve i težnju za povratkom iz dijaspore. U modernom dobu, krajem 19. stoljeća, cionistički pokret pretvorio je tu ideju u organizirani proces, pokrećući valove Aliyah prije osnutka države Izrael.

Prva Aliyah (1882.–1903.) dovela je oko 35.000 Židova, uglavnom iz istočne Europe i Jemena. Dok je Druga Aliyah (1904.–1914.) privukla ideološki motivirane doseljenike koji su postavili temelje za buduću državu.

Nakon osnutka Izraela 1948. godine, Aliyah je dobila novi zamah, posebno zahvaljujući Zakonu o povratku iz 1950. On svakom Židovu jamči pravo na izraelsko državljanstvo. Ovdje se podrazumijeva da je Židov i osoba s barem jednim židovskim djedom ili bakom, ili njihovim supružnicima. Ovaj zakon uklonio je birokratske prepreke i poslao snažnu poruku da je Izrael dom svih Židova, bez obzira na podrijetlo.

>Hanuka blagdan svijetlosti: Židovi ga obilježavaju 8 dana

Izvor: narod.hr