Mađarsku sljedećeg vikenda, točnije 12. travnja, očekuju parlamentarni izbori. Tijesna borba vodi se između premijera Viktora Orbana i bivšeg člana njegove stranke Pétera Magyara. No, iako ankete predviđaju uvjerljivu pobjedu Magyara, izborni sustav igra veliku ulogu. Kako objašnjava politolog Jakov Žižić, profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, takav sustav pogoduje velikoj stranci.
Mađarska je parlamentarna republika. Zakonodavna vlast pripada Narodnoj skupštini (Országgyűlés) koja se sastoji od 199 zastupnika.
Izborni sustav
U prosincu 2011. godine, Nacionalna skupština donijela je novi zakon i promijenila izborni sustav. Mađarska ima mješoviti sustav koji kombinira većinski i proporcionalni model: 106 zastupnika bira se u jednomandatnim izbornim jedinicama većinskim glasovanjem, 93 zastupnika bira se s nacionalnih stranačkih lista. Svaki birač ima dva glasa: jedan glas za kandidata u svojoj izbornoj jedinici, a drugi za stranku.
>Orbánov najveći izazivač: Magyar vodi u anketama, kampanju mu potresa ‘honey trap’
Nacionalna lista može biti stranačka lista ili lista nacionalne manjine. Mađarska ima 13 nacionalnih manjina, a svaka, sa svojim vlastitim tijelom samouprave na nacionalnoj razini, može nominirati kandidate na listi nacionalne manjine.
Po novom sustavu zastupnici su prvi put birani na izborima 2014. godine.
Izbori 2022.
Na parlamentarnim izborima 2022. godine izlaznost je bila 69,59 % te je ukupno 9 stranaka osvojilo mandate i ušlo u parlament.
Zajednička lista stranke Viktora Orbana Fidesz i Kršćansko-demokratske narodne stranke (KDNP) osvojile su 135 mjesta. Šest stranka: Demokratska koalicija (DK), Pokret za bolju Mađarsku (Jobbik), Momentum, Mađarska socijalistička stranka (MSZP), Politika može biti drugačija (LMP), Dijalog za Mađarsku (PM) činile su zajedničku listu i osvojile 57 mjesta, dok je stranka Naša domovina (Mi Hazánk) dobila 6 mjesta u parlamentu.
>Hrvatska uz još četiri države s narušenom vladavinom prava? Evo što je stvarno iza toga
Borba između Orbana i Magyara
Trenutačno se, prema anketama, vodi borba između aktualnog premijera Viktora Orbana i njegovog bivšeg stranačkog kolege Pétera Magyara, čelnika oporbene stranke Tisza.
Niz anketa pokazuje da je Tisza uvjerljivo ispred Orbánovog Fidesza.
Anketa Istraživačkog instituta 21, objavljena po narudžbi novinskog portala 24.hu, pokazuje da Tisza ima 56 % podrške među Mađarima koji su već odlučili svoj glas, u usporedbi s 37 % za Fidesz.
>Ivica Granić: Velika analiza izbora u Mađarskoj koji nisu samo mađarski izbori
Kada se to prevede u parlamentarna mjesta, Istraživački institut 21 izračunao je da bi, da se izbori održe ove nedjelje, Tisza osigurala stabilnu većinu sa 129 mjesta u Nacionalnoj skupštini, dok bi Fidesz dobio 64 mjesta, a Naša domovina šest.
Zasebna anketa instituta Median, objavljena prošloga tjedna, pokazala je slične rezultate. Prema njoj, Tisza vodi s 58 % u odnosu na Fideszovih 35 % .
U anketi na portalu Politico, Tisza ima 49 %, dok Fidzes zaostaje s 39 %.
Kome pogoduje sustav?
No, iako ankete pokazuju jasnu nadmoć Tizse, politolog Jakov Žižić u tekstu za Glas Koncila upozorava da one nisu pouzdane u pokazivanju biračkih trendova.
Žižić ističe kako upravo taj kombinirani tip izbornoga sustava pogoduje najvećoj stranci, Fideszu “čija je biračka potpora koncentrirana u ruralnim područjima u kojima je glasovna ‘cijena’ mandata niža nego u urbanim područjima”.
>Ovo su ključni izbori u EU zemljama u 2026.: Hoće li Europa promijeniti kurs?
Podsjeća da je posljednjim izborima 2022., “koji su najavljivani kao tijesni i neizvjesni, Fidesz u koaliciji s malenom Kršćanskom demokratskom narodnom strankom (KDNP) osvojio apsolutnu većinu glasova (54,1 posto) i dvotrećinsku većinu u parlamentu (135 od 199 mandata)”.
Borba Orbana i Magyara
Žižić nadalje u tekstu objašnjava kako se Magyar i njegova stranka “oslanjaju na nezadovoljstvo dijela mađarskih birača Fideszovim modelom upravljanja državom koji se uvelike zasniva na stranačkoj kontroli državnoga i javnoga sektora i razgranatim klijentelističkim mrežama”.
>Orban: Na sljedećim izborima biramo rat ili mir
No, ističe ipak kako TISZA zasad ne iskazuje ambiciju provođenja radikalnih promjena u ključnim politikama Orbanove vlasti.
“Ne pokazuje namjeru ukidanja aktivne državne politike u ekonomskom i socijalnom području, podupire strogu kontrolu useljavanja u Mađarsku i protivi se davanju vojne potpore Ukrajini i njezinu brzomu ulasku u Europsku uniju (EU). Magyar i TISZA ciljaju na pridobivanje širokoga biračkoga tijela koje uključuje i tradicionalne Fideszove birače koji teže socijalnoj sigurnosti i solidarnosti unutar snažne nacionalne države. Magyar se biračima ne predstavlja kao liberalna i progresivna alternativa Orbanu, nego kao prozapadno orijentirani mađarski domoljub i moderni konzervativac. U vodstvu TISZA-e svjesni su da se na izborima u Mađarskoj ne pobjeđuje osloncem samo na liberalne i kozmopolitski orijentirane birače u urbanim sredinama”, naglašava Žižić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa