Visoka predstavnica Europske unije vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Europske komisije Kaja Kallas izjavila je da se 9. svibnja ne bi trebao slaviti kao Dan pobjede zbog zločina koji su se dogodili nakon Drugog svjetskog rata.
Kallas ovih dana boravi u Moldaviji gdje je s predsjednicom Maiom Sandu održala konferenciju na kojoj se poteglo pitanja proslave Dana pobjede. Kallas, koja inače dolazi iz Estonije, jasno je istaknula svoj stav.
Kallas: Na taj dan započeli zločini protiv moje zemlje
Kazala je kako dolazi iz zemlja koja je imala različite zajednice i različite načine proslave 9. svibnja. No objasnila je, zašto se 9. svibnja, prema njenom mišljenju, ne može slaviti kao Dan pobjede.
„Da nam je nakon 9. svibnja, kada je rat završio, Staljin rekao da smo slobodni i da možemo uživati u svojoj slobodi i neovisnosti, i mi bismo slavili 9. svibnja kao Dan pobjede. Međutim, budući da su upravo na taj dan započeli zločini protiv moje zemlje, ne možemo obilježavati 9. svibnja kao Dan pobjede“, rekla je, prenosi Radio Moldova.
>Rusija proglasila primirje povodom proslave Dana pobjede
Pozvala je na jedinstvo i usredotočenost na zajedničku budućnost Europe.
„Svi imamo različitu prošlost, ali moramo se usredotočiti na našu zajedničku budućnost. To je ono što Dan Europe znači“, naglasila je.
Na pitanje kako pomiriti zajednice koje ovaj dan doživljavaju različito ili čak suprotstavljeno, predsjednica Maia Sandu naglasila je da Europska unija predstavlja mir. Dana 9. svibnja odajemo počast izgubljenim životima, dok istodobno slavimo mirovni projekt poznat kao Europska unija.
>8. svibnja 1945. ulazak partizana u Zagreb – počeo krvavi obračun s protivnicima
„Nakon Drugog svjetskog rata, suočena s golemim brojem izgubljenih života i razaranjima koje je rat prouzročio, Europska unija zaključila je da se mora krenuti drugim putem. Odajemo počast žrtvi desetaka milijuna ljudi koji su izgubili živote. Istodobno slavimo mir i mirovni projekt nazvan Europska unija“, izjavila je Sandu.
Dan Europe i Dan pobjede
Dan Europe obilježava se 9. svibnja u spomen na Schumanova deklaracija, koja je postavila temelje Europske zajednice za ugljen i čelik — prve u nizu europskih institucija koje su na kraju dovele do stvaranja današnje Europske unije.
Godine 1950. europske su se zemlje još uvijek suočavale s razornim posljedicama Drugog svjetskog rata. Tražili su načine kako spriječiti buduće sukobe. Države su zaključile da bi zajedničko upravljanje proizvodnjom ugljena i čelika učinilo potencijalni rat između Francuska i Njemačka — povijesnih suparnika — „ne samo nezamislivim, nego i materijalno nemogućim“.
Deklaracija koju je 9. svibnja 1950. predstavio francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman ostala je zabilježena u povijesti europske integracije kao „Schumanova deklaracija“. Predlagala je stvaranje zajednice u kojoj bi države članice zajednički upravljale tim dvama resursima.
>Tomašević obilježio ‘oslobođenje’ Zagreba: O zločinima nije govorio
Europsku zajednicu za ugljen i čelik osnovale su Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Belgija i Luksemburg. Ova inicijativa pridonijela je podizanju životnog standarda i stvaranju ujedinjenije Europe.
Dan Europe ustanovljen je 1985. tijekom sastanka europskih čelnika u Milano, a 9. svibnja odabran je kao datum obilježavanja Schumanove deklaracije. Prva službena proslava na europskoj razini održana je sljedeće godine, 9. svibnja 1986.
Istoga datuma neke zemlje obilježavaju i Dan pobjede nad fašizmom. Zapadne zemlje Dan pobjede većinom obilježavaju 8. svibnja, dok se u Rusiji na veliko slavi 9. svibnja. Tog dana obilježava se kapitulacija nacističke Njemačke.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa