Prvi dan konferencije ‘Bitka za dušu Europe’ okupio je u glavnom gradu EU političke vođe, akademike i mislioce koji su satima bez oklijevanja analizirali krizu identiteta koju kontinent proživljava. Od kulturne erozije do rastuće moći Europske komisije, od porasta patriotskih pokreta do migracijskog izazova, sastanak je jasno pokazao da se Europa nalazi na povijesnom raskrižju i da vrijeme za sprječavanje njezinog lutanja istječe.
Bitka za slobodu, vjeru, kulturu i suverenitet
Organizatori s Mathias Corvinus Collegium (MCC) su s pozornice upozorili da konferencija ne bi trebala postati kolektivna tužaljka, već vježba strategije.
„Ne želimo da ovo bude samo još jedna konferencija za pritužbe. Želimo da svi odgovore na jedno pitanje: što dolazi nakon sljedeće domoljubne pobjede?“, izjavio je Jacob Reynolds, direktor za politiku u MCC Bruxellesu, u svojim uvodnim riječima, pozivajući prisutne da razmišljaju o konkretnim scenarijima moći, a ne samo o akumuliranim kulturnim porazima.
Isti taj duh prenio se i u govor glavnog direktora MCC-a Zoltána Szalaija, koji je sadašnji trenutak definirao kao bitku „za slobodu, vjeru, kulturu i suverenitet“, stupove koje, po njegovom mišljenju, europske elite nagrizaju novim oblicima cenzure i društvenog inženjeringa. „Ne možemo dopustiti da politička korektnost cenzurira stvarnost“, upozorio je, citirajući Jordana Petersona kako bi nas podsjetio da „razmišljanje podrazumijeva rizik od uvredljivosti“.
>Dan Europe: Ima li današnja Europska unija veze s idejama njezinih otaca?
Václav Klaus: ‘Europska unija je umjetna tvorevina’
Prva velika prekretnica tog dana dogodila se s Václavom Klausom. Bivši češki predsjednik, jedan od najutjecajnijih konzervativnih glasova na kontinentu, čak je i opovrgnuo premisu događaja tvrdeći da „Europa nema dušu“ kako se obično definira, barem ne u političkom smislu u kojem se taj pojam obično koristi. Njegova kritika ukazivala je u drugom smjeru: sustavna zbrka između Europe kao civilizacije i Europske unije kao birokratske strukture.
„Europa je konglomerat nacija; Europska unija je umjetna tvorevina“, tvrdio je prije nego što je osudio „centralizirano planiranje“, „zelenu ideologiju“ i napredovanje politika koje, po njegovom mišljenju, previše nalikuju regulatornim mehanizmima komunističkih režima dvadesetog stoljeća.
Amerika je odrasla osoba, Europa ovisni tinejdžer
Politička debata oblikovala se na panelu o transatlantskim odnosima. Portugalski zastupnik Pedro Frazão govorio je bez metafora o kontinentu koji je izgubio samopouzdanje i sada živi u vojnoj i energetskoj podređenosti Sjedinjenim Državama.
„Amerika je odrasla osoba, a Europa je ovisni tinejdžer“, izjavio je, prije nego što je naveo vrijednosti koje se, po njegovom mišljenju, ponovno pojavljuju na kontinentu: čvrste granice, obitelj, nacija, odbacivanje rodne ideologije, kulturna sigurnost, suverenitet i kršćanska vjera. „Naše vrijednosti su pobjeda na izborima“, rekao je, šaljući poruku i svojoj publici i vladama u Bruxellesu koje „još uvijek odbijaju to vidjeti“.
Povijesna i ekonomska dimenzija
Povijesnu dimenziju rasprave dao je njemački profesor Benedikt Kaiser, koji je rekonstruirao veze – i rastuće razlike – između Europe i Sjedinjenih Država. Podsjetio je da oboje dijele rimske, kršćanske i filozofske korijene, ali je upozorio da su posljednja desetljeća oštro udaljila oba modela, posebno zbog nedostatka strateškog horizonta u Europi. „Previše Europljana preferira udoban život nad političkom odgovornošću“, kazao je u analizi koja izravno povezuje ovaj trend s ekonomskim i vojnim padom kontinenta.
Ekonomska kriza također je bila u središtu rasprave. Norveški poduzetnik Andreas Svanlund opisao je Europu koja više ne inovira, već preživljava zahvaljujući financijalizaciji. „Slijedimo označeni put, ali put je utaban“, upozorio je u govoru koji je kombinirao ekonomsku dijagnozu i prirodne metafore. Za Svanlunda, Europa mora ponovno nagraditi inovatore – „lutajuće mrave“, kako ih je nazvao – a ne upravitelje sustava koji više ne proizvodi pravi prosperitet.
‘Europa je nesposobna kulturno se braniti’
Jedan od najiščekivanijih i konceptualno najsveobuhvatnijih govora došao je od američkog filozofa Patricka Deneena. Njegova analiza usmjerena je na moralnu srž europske krize. Deneen je tvrdio da je kontinent zamijenio stare smrtne grijehe novim moralnim poretkom temeljenim na ideološkim zabranama: nacionalizmu, kolonijalizmu, rasizmu, seksizmu, kršćanstvu, konzervativizmu i svakom obliku moralnog prosuđivanja. Ovaj novi sustav, rekao je, pretvara Europu u civilizaciju paraliziranu krivnjom.
„Europi ne treba manje ponosa, već ispravno usmjeren ponos“, ustvrdio je, upozoravajući da kontinent živi u stanju „institucionalizirane samomržnje“ koja ga ostavlja nesposobnim da se kulturno brani.
‘Europska Unija zamišljena je s izvornim greškama’
Pred kraj dana, poljski filozof i bivši zastupnik u Europskom parlamentu Ryszard Legutko ponudio je strukturnu analizu europskog projekta. Opisao je EU kao „prosvijetljeni oligarhijski sustav“ koji djeluje pod demokratskom fikcijom.
„EU govori o zastupljenosti, ali sustavno marginalizira stranke koje naziva populističkima“, tvrdio je, navodeći da je proces integracije – od Monnetove metode do presuda Suda pravde – izgrađen na „maskiranju“ pravog opsega federalnog projekta. „Europska unija je zamišljena s izvornim greškama, ne samo u upravljanju“, zaključio je Legutko, piše European Conservative.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa