Napokon se i to dogodilo. Dana 29. svibnja Ursula von der Leyen i mađarski premijer Péter Magyar zajedno su stali pred novinare u Bruxellesu. Njihova dugo očekivana zajednička konferencija za medije odavala je dojam jedinstva i napretka dok su najavljivali djelomično odmrzavanje europskih sredstava za Mađarsku, piše Virág Gulyás za The European Conservative. Njezin komentar prenosimo u cijelosti.
Imali su sve: izjave o pobjedi, rukovanja, komplimente i ponos zbog zajedničkih postignuća, sve to u samo tri tjedna od formiranja Magyarove nove vlade. Obje su strane toliko trebale taj trenutak da tijekom tih 50 minuta nitko nije rekao istinu: ovo ne znači da Magyar kući donosi novac.
> Kraj 16-godišnje vladavine: Što je presudilo teškom porazu Viktora Orbana?
Jedino što se dogodilo tijekom tog prenapuhanog sastanka jest da je Magyar dobio zeleno svjetlo za put koji bi ga jednog dana mogao dovesti do sredstava, pod uvjetom da ispuni sve dogovorene točke sporazuma te da Europska komisija odobri provedbu i sve sljedeće korake. Ipak, nekako je upravo ta ključna činjenica izostala iz javnog narativa, osobito za mađarske birače kojima su tijekom prilično žestoke izborne kampanje prodavani snovi.
Demokratski deficit Europske unije i nametanje ideologija
EU godinama postupa prema Mađarskoj kao prema dužniku. Zadržavan je mađarski novac i koristilo ga se kao sredstvo pritiska kako bi se nametnula usklađenost u pitanjima migracija, LGBT politika, pravosuđa i nacionalnog suvereniteta. Viktor Orbán bio je izdvojen, ucjenjivan i na kraju doveden u položaj koji je rezultirao njegovim tragičnim porazom 12. travnja. Orbán nije ratovao s EU-om. Orbán se borio za mađarski suverenitet. Nešto što sada pokušavaju slijediti i mnoge druge države članice, a možda će upravo Orbánov izostanak s europske pozornice razotkriti demokratski deficit EU-a dok i drugi počinju podizati glas.
> Hitrec: Valjda će sada i zemljovid ‘Velike Mađarske’ biti spremljen u ladicu, uz kartu ‘Velike Srbije’
Ursula von der Leyen tvrdila je da nijedno od sredstava nije povezano s ideologijom. Teško je složiti se s tim. Migracije su očito ideološko pitanje, kao i pitanja LGBT politika. Ideološki i pravni sukob između Bruxellesa i Orbánove vlade bio je očit. Ipak, za manje od mjesec dana Mađarska je od države kojoj se pripisivao „nelegitiman“ status postala primjer uspjeha vladavine prava – bez ikakvih stvarnih promjena u sustavu vladavine prava. Jedina stvarna promjena bila je zamjena Viktora Orbána Péterom Magyarom kao proeuropskom alternativom. Odjednom je Komisija pokazala neočekivanu fleksibilnost prema Mađarskoj. Ursula von der Leyen također kao da zanemaruje činjenicu da se mađarski predsjednik upravo obratio Venecijanskoj komisiji zbog pravnih prekoračenja i ucjena koje je navodno provodio Péter Magyar otkako je postao premijer. Još jednom, dojam je važniji od sadržaja.
Zamrznuti i nepovratno izgubljeni mađarski novac
Spomenuti odmrznuti iznos iznosi 16,4 milijarde eura. I Magyar i von der Leyen predstavljaju to kao veliku pobjedu. Nijedno od njih nije pojasnilo da taj novac nije dar Mađarima. Oduvijek je bio njihov. Viktor Orbán ispunio je 20 od 27 glavnih uvjeta uz koje je vezana većina tih sredstava, no EU je stalno pomicao cilj. Nadalje, 3,9 milijardi eura odnosi se na povoljne zajmove koje Mađarska mora vratiti s kamatama. Još 7 milijardi eura ostaje potpuno zamrznuto. Dakle, u najboljem slučaju, ovo veliko „oslobađanje sredstava“ djelomično je, uvjetovano i svakako ne predstavlja trenutačan priljev novca, kako je Magyar obećavao tijekom kampanje.
> Starešina: Kako će izgledati Magyarova Mađarska?
Péter Magyar izgradio je svoj politički brend na emocionalno snažnom obećanju: glasujte za mene i milijarde eura zamrznutih europskih sredstava odmah će se vratiti u Mađarsku. Prikazivao je to kao pitanje političke volje i za blokadu optuživao Orbánovu tvrdoglavost. Govoreći na mađarskom tijekom konferencije u Bruxellesu, ponovio je tu tvrdnju. Izjavio je da je ono što Orbán godinama nije mogao postići, on ostvario u samo tri tjedna. Magyar pritom prešućuje teške pravne i birokratske realnosti sustava Europske unije koje tek slijede.
Većina ranijih sredstava iz kohezijske politike zauvijek je izgubljena. EU djeluje prema strogom pravilu N+2: sredstva dodijeljena u određenoj godini moraju biti potrošena i propisno potvrđena u sljedeće dvije godine, inače se gube. Sredstva dodijeljena 2021. istekla su krajem 2023., ona iz 2022. krajem 2024., a sredstva iz 2023. krajem 2025. Mnoge od tih alokacija, procijenjene na 1 do 2 milijarde eura, bile su zamrznute zbog trajnih sporova. Sada su nepovratno izgubljene.
Veliki rizik od dodatnih gubitaka
Oko 3 do 5 milijardi eura iz kohezijske omotnice još je dostupno. No postoji čvrst rok: sve mora biti obrađeno, potrošeno i potvrđeno do 31. prosinca 2026. Riječ je o složenim, višegodišnjim administrativnim procesima koji se sada moraju sažeti u svega nekoliko mjeseci. Čak i uz punu suradnju, vremenski okvir iznimno je tijesan. Rizik od dodatnih gubitaka vrlo je velik.
Tu je i Instrument za oporavak i otpornost, koji sada postaje dostupan Mađarskoj te nudi oko 10,4 milijarde eura. On je vezan uz 27 posebnih „super-prekretnica“, koje uključuju obvezujuće pravne uvjete u području neovisnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije i transparentnosti javne nabave. To nisu neodređene preporuke niti problemi koji se mogu riješiti preko noći. Mnogi koraci uključuju institucije koje nisu pod kontrolom nijedne mađarske vlade. Neumoljivi rok istječe 31. kolovoza 2026. Ako reforme ne budu dovršene i zahtjevi za isplatu ne budu podneseni do tada, te će milijarde biti trajno izgubljene.
To je strukturna stvarnost koja razotkriva pojednostavljenu prirodu kampanjskog obećanja Pétera Magyara i jučerašnje pobjedničke konferencije za novinare.
Što je Magyar zauzvrat obećao?
Tijekom konferencije Magyar je govorio više od 30 minuta i nije iznio nijedan konkretan detalj o tome što je zauzvrat obećao. U Mađarskoj je njegova poruka jasna: trebamo se odreći samo dijela svojega suvereniteta. Istodobno je govorio o crvenim linijama koje ne će prijeći. Nijedna od njih nije objašnjena niti javno predstavljena osim kroz neodređene izjave. Pitanje dobivanja sredstava samo je jedan aspekt ove predstave. Drugi, možda i zabrinjavajući aspekt jest da su pitanja migracijske politike, rodne ideologije u obrazovanju, poreznog sustava, cijena energije, carina i mirovinskog sustava vrlo usko povezana s odmrzavanjem sredstava. Umjesto da objasni suštinu sporazuma, Magyar je ponavljao poznati scenarij: napade na Viktora Orbána, mađarskog predsjednika i više od tri milijuna Mađara koji još uvijek podržavaju bivšu vladu.
Migracijski pakt
Posebno je neukusno bilo kada je Magyar kritizirao Orbána u vezi s Migracijskim paktom, tvrdeći da je Viktor Orbán planirao dovesti migrante u Mađarsku. Pritom nije spomenuo da su mnogi stroži elementi sadašnjeg Pakta snažno oblikovani upravo Orbánovom politikom zaštite granica. Ono zbog čega su Orbán i Mađarska tijekom posljednjeg desetljeća bili kažnjavani, verbalno i financijski, danas postaje smjer europske migracijske politike. Bit će više kontrola, manje migranata i jače vanjske granice EU-a.
> Mađarska mijenja Ustav: Orban više neće moći biti premijer
Migracijski pakt, koji bi trebao stupiti na snagu 12. lipnja, naizgled pruža određenu fleksibilnost u pogledu solidarnosti. No Orbán ga je odbacio zbog obveznih mjera solidarnosti i prijenosa suvereniteta. Magyar je te aspekte umanjivao, tvrdeći da Mađarska može izabrati „treću opciju“ – zadržati nacionalnu kontrolu bez prihvata migranata ili plaćanja kazni te pružati samo operativnu pomoć. Takva je mogućnost pravno malo vjerojatna. Kada bi doista postojala, svih 27 država članica izabralo bi upravo nju.
Politička transakcija nakon dugog razdoblja ucjena
Nažalost, pregovori između Mađarske i EU-a nisu bili o europskoj solidarnosti ili demokraciji. Bili su politička transakcija nakon dugog razdoblja ucjena. Takozvani mehanizam vladavine prava oduvijek je bio političko oružje. Kada je „prava“ osoba (Magyar) pristala surađivati, Komisija je postala fleksibilna, baš kao što je to učinila i s Poljskom.
Istina je da EU treba Mađarsku, između ostalog kako bi pomogla ukinuti jednoglasno odlučivanje i podržala pristupne pregovore Ukrajine. Magyar treba EU jer se njegova politička pobjeda temelji na povratku europskih sredstava. Obje strane koriste svoje pregovaračke adute, dok mađarski nacionalni interesi ostaju u drugom planu.
Dok Péter Magyar transparentno ne objavi na što se obvezao u pitanjima poput migracija, porezne politike, obiteljske politike i nacionalnog suvereniteta, ova objava ne predstavlja jasnu pobjedu. Prije je riječ o još jednoj epizodi dugotrajne pregovaračke borbe između mađarskih političkih čelnika i Bruxellesa.
Novac bi na kraju mogao stići, ali samo ako se ispune uvjeti i dobiju potrebna odobrenja.
Na kraju, jaz između blještavih obećanja i stvarnih rezultata ne određuju konferencije za medije ni političke deklaracije. Određuju ga hladni birokratski rokovi koji se brzo približavaju, pravni uvjeti koji se ne mogu zaobići, administrativne stvarnosti koje nijedan političar ne može čarobno nadvladati te, možda najvažnije, ideološki narativi koji bi mogli oblikovati budućnost i Mađarske i Europske unije godinama koje dolaze.
> V8 kao nova srednjoeuropska osovina: Prilika za Hrvatsku ili još jedna Plenkovićeva briselska kalkulacija?
* Virág Gulyás novinarka je i komentatorica koja zagovara zdrav razum i konzervativne vrijednosti. Piše o globalnoj sigurnosti, imigraciji, ljudskim pravima i kulturnim pitanjima. Preživjela je dva teroristička napada u Europi te donosi izravne i iskrene uvide o ekstremizmu i njegovu utjecaju na zapadno društvo. Živjela je u pet država, a trenutačno živi u New York Cityju.
** Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa