Povijesni spor između Poljske i Ukrajine oko Volinjske tragedije ponovno je postao jedno od najosjetljivijih pitanja u odnosima dviju zemalja. Rasprava se vodi u trenutku kada Ukrajina nastoji napredovati prema članstvu u Europskoj uniji, a Poljska, kao jedna od njezinih najvažnijih saveznica i susjeda, ima značajan politički utjecaj u tom procesu.
Iako su Varšava i Kijev posljednjih godina bliski saveznici zbog ruske agresije na Ukrajinu, pitanje zločina iz Drugog svjetskog rata pokazuje da neriješene povijesne traume i dalje snažno utječu na suvremenu politiku i europsku budućnost Ukrajine.
Naime, Karol Nawrocki, predsjednik Poljske i nekadašnji predsjednik Instituta za nacionalno sjećanje, zauzima strog stav po pitanju ove teme. Izjavio je da Ukrajina ne može postati članica EU-a ili NATO-a dok ne prizna i ne pomiri se s ”vrlo brutalnim zločinom nad 120.000 svojih susjeda”. Iako je pozdravio odluku o ekshumacijama koje provode ukrajinske vlasti, naglasio je da su potrebni daljnji koraci.
> Što je ‘Volinjska tragedija’ zbog koje Poljaci ne žele Ukrajinu u EU?
Volinjska tragedija odnosi se na masovna ubojstva poljskih civila koja su se dogodila tijekom Drugog svjetskog rata, ponajviše 1943. i 1944. godine, na području povijesne regije Volinije i istočne Galicije, područjima koja danas pripadaju zapadnoj Ukrajini.
Najkrvaviji trenutak Volinjske tragedije dogodio se 11. srpnja 1943.
Glavnu odgovornost za napade poljska strana pripisuje Organizaciji ukrajinskih nacionalista (OUN) i njezinu vojnom krilu, Ukrajinskoj ustaničkoj armiji (UPA). Prema poljskom tumačenju, cilj tih akcija bio je etničko čišćenje područja od poljskog stanovništva.
Najkrvaviji trenutak zločina dogodio se 11. srpnja 1943. godine, dana koji je u poljskoj povijesnoj memoriji poznat kao “Krvava nedjelja“. Tada su istodobno napadnuta brojna poljska sela, a među žrtvama su bili civili – žene, djeca i starci. Napadi su ostavili duboku traumu u poljskom društvu, a procjene broja ubijenih Poljaka razlikuju se među povjesničarima. Poljske procjene često govore o desecima tisuća žrtava, dok se u javnim raspravama spominju brojke od približno 60.000 do više od 100.000 ubijenih Poljaka na području Volinije i okolnih krajeva.
Za Poljsku je ključno pitanje terminologije. Varšava te događaje službeno opisuje kao genocid, a poljski parlament je 2016. godine 11. srpnja proglasio Danom sjećanja na žrtve genocida počinjenog od strane ukrajinskih nacionalista. Poljska politička scena smatra da bez jasnog priznanja karaktera tih zločina nema potpunog povijesnog pomirenja.
> Poljski predsjednik Zelenskom: Ukrajinci ne cijene našu pomoć u ratu s Rusijom
Genocid ili tragedija?
Ukrajinska strana koristi izraz “Volinjska tragedija” i ne prihvaća u potpunosti poljski opis događaja kao genocida. Ukrajinski političari i dio povjesničara naglašavaju da su odnosi Poljaka i Ukrajinaca tijekom rata bili obilježeni nasiljem s obje strane te podsjećaju i na ukrajinske civilne žrtve poljskih odmazdi. Ipak, dio ukrajinskih povjesničara priznaje da su pripadnici UPA-e počinili masovne zločine i etničko čišćenje nad poljskim stanovništvom, ali odbacuju tumačenje prema kojem je postojao plan potpunog uništenja poljskog naroda.
Posebno osjetljivo pitanje predstavlja odnos suvremene Ukrajine prema OUN-u i UPA-i. U dijelu ukrajinskog društva te se organizacije promatraju kao simbol borbe za ukrajinsku neovisnost protiv nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza. Međutim, u Poljskoj se njihovo nasljeđe uglavnom povezuje s pokoljima poljskih civila. Dodatnu napetost izazvala je činjenica da su u Ukrajini pripadnici tih organizacija u određenim okolnostima službeno priznati kao sudionici borbe za neovisnost, što Varšava smatra neprihvatljivim zbog njihove uloge u Volinjskim zločinima.
Jedan od ključnih zahtjeva Poljske posljednjih godina odnosi se na ekshumacije žrtava. Nakon dugotrajnih pregovora Ukrajina je dopustila nastavak istraživanja i ekshumacija na pojedinim lokacijama, što je u Varšavi ocijenjeno kao važan korak prema rješavanju povijesnog spora. Među mjestima na kojima su pokrenuta istraživanja nalazi se i nekadašnje poljsko selo Puźniki, gdje stručnjaci rade na pronalasku i identifikaciji posmrtnih ostataka.
> Najpopularniji poljski političar je konzervativni predsjednik Karol Nawrocki
Povijesna pitanja ne smiju biti zanemarena zbog suvremenog savezništva
U središtu sadašnjih političkih napetosti našao se poljski predsjednik Karol Nawrocki, povjesničar i bivši čelnik Instituta za nacionalno sjećanje, koji inzistira da Ukrajina mora jasnije priznati odgovornost za zločine. S druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pokušava održati ravnotežu između odnosa s Poljskom, jednim od najvažnijih ukrajinskih saveznika, i domaće javnosti koja je osjetljiva na pitanja nacionalne povijesti.
U sličnoj se poziciji nalazi i poljska vlada Donalda Tuska. Iako je Poljska među najvećim političkim i vojnim podupirateljima Ukrajine, dio poljske javnosti smatra da povijesna pitanja ne smiju biti zanemarena zbog suvremenog savezništva.
Volinjska tragedija ostaje jedna od najtežih epizoda poljsko-ukrajinske povijesti – događaj oko kojeg se dvije države još uvijek ne slažu u potpunosti, ali i pitanje koje će morati riješiti ako žele izgraditi trajno povjerenje.