Sukob na Bliskom istoku ušao je u deseti dan, napetosti u regiji i dalje rastu. Američko-izraelski napadi na Iran se nastavljaju, a Teheran je pokrenuo prve veće protuudare. Istodobno rat sve snažnije pogađa i svjetsko gospodarstvo, što se vidi u naglom rastu cijena nafte i neizvjesnosti na energetskim tržištima. O ovoj temi u HRT-ovoj emisiji Otvoreno razgovarali su Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”, Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu i energetski stručnjak Davor Štern.
“Iran s dronovima napada brojne okolne države”
SAD i Izrael su u znatno kraćem roku nego što je bilo predviđeno uništili iransku mornaricu, sustav zrakoplovstva, protuzračne obrane, brojne radare, rekao je Gordan Akrap. Bitno je smanjen broj balističnih krstarećih projektila. Jako puno su ih potrošili lani za vrijeme 12-dnevnog rata s Izraelom, oko 400 ih je dnevno lansirano, kazao je Akrap.
Danas Iran djeluje drugačije, kazao je, prva 2-3 dana su ispalili salve koje su imali. SAD i Izrael su uništili veliki dio postrojenja, sustava i terminala za lansiranje. Dobar dio se nalazi ispod zemlje, a ako misle to lansirati, onda s tim moraju na površinu i onda u tih par minuta, s obzirom na to da Amerikanci i Izraelci “kontroliraju nebo”, treba im svega par minuta da to unište prije raketiranja, tvrdi Akrap.
Puno lakše mogu djelovati dronovima i s njima napadaju brojne okolne države, dodao je.
Bandov: Nismo sigurni hoće li novi ajatolah znati upravljati Iranom
Novi iranski ajatolah Mojtaba Hamenei možda se ne sviđa američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, ali se sviđa iranskoj Revolucionarnoj gardi. To je prilično bitno u odabiru iranskog vjerskog vođe, tvrdi Goran Bandov.
– On je prilično vjerna kopija svoga oca, ali nešto konzervativniji. To je čovjek koji je do sada prvenstveno djelovao iz sjene, ali na neki način dugoročno pripreman za preuzimanje ove funkcije. O njemu se špekuliralo u nizu navrata, doslovno proteklih desetljeća, da će biti naredni vjerski vođa, iako radikalnije skupine tumačenja Islama u Iranu nisu možda najsretnije jer smatraju da on nije završio dostatne škole.
Kao što vidimo ipak je presudila podrška iranske Revolucionarne garde. Nismo sigurni hoće li stvarno znati upravljati Iranom, koji je prilično kompleksan (..) On do sada nije imao klasično upravljačko iskustvo kroz neko ministarstvo ili državnu instituciju, gospodarstvo, izjavio je Bandov.
Smatra da bi moglo biti zabrinjavajuće to što ajatolah nije pokazao neku naznaku otvorenosti prema dijalogu sa SAD-om. Tempo napada je nastavljen.
>Život djevojčica u Iranu: U brak i prije 13. godine; donosimo statistiku
Štern: Vladina regulacija cijene goriva je pravovremena, brzo provedena
Cijene nafte proteklih dana drastično su porasle. Vlada RH je danas vratila regulaciju cijena goriva. Energetski stručnjak Davor Štern kazao je da je to odlična Vladina odluka.
– Pravovremena je to odluka, unaprijed najavljena, brzo provedena i mislim da to pokazuje da je Vlada stvarno svjesna situacije i da zna da mora djelovati u ovom vremenu, kazao je i naglasio da je cijena nafte poslijepodne bila oko 100 dolara, ali je večeras cijena pala, kako se zatvaraju burze.
– Očekivao sam da će nafta porasti već prva dva tri dana više nego što je rasla, kazao je i istaknuo da su očito borbena djelovanja koja su pogodila infrastrukturu unijela nemir na burzi. Smatra da će cijene ostati dosta visoke i kad se završi rat, dok se sve skupa vrati u početno stanje.
Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan u središnjem Dnevniku HTV-a komentirao je ograničavanje cijena derivata. Rekao je da Hrvatska nafte ima za tri mjeseca i da derivati i nafta zapravo ne prolaze kroz Hormuški tjesnac.
– Zadnje što sam čuo je da su kupovali naftu iz Kazahstana, prema tome prolazi kroz Crno more. Imamo rezerve koje su strateške rezerve. Međutim ne znam gdje će se to prerađivati jer nemamo nikakve vijesti da li Rafinerija Rijeka radi punim kapacitetom ili ne. Prema tome, opet ćemo ovisiti o uvozu derivata, a to ide iz Mediterana, tako da mislim da tu ne bi trebalo biti problema, rekao je Štern.
“SAD i Izrael zadovoljni su postignutim rezultatima”
Po onome što SAD i Izrael govore, a vidi se i po njihovom načinu djelovanja, oni su zadovoljni s postignutim rezultatima, kazao je Akrap.
– Sada kreću u sljedeće faze, a to vjerojatno možemo očekivati i večeras da će predsjednik Trump reći – da će nastaviti s pokušajem eliminacije svih onih koji ne žele pristati na bilo kakav ustupak odnosno na postizanje nekog dogovora sa Sjedinjenim Američkim Državama i Europom, dodao je.
Raketni lanser i raketne sposobnosti nisu potpuno uništene, tvrdi Akrap i navodi kako će se nastojati spriječiti da se šteta nanosi drugim ciljevima, ne samo u Izraelu, a posebno da ne dođe do napada na Tursku i Azerbejdžan.
>Iranski veleposlanik uzvratio izraelskom: Te laži slušamo već 47 godina
Štern: Veći problem od zatvorenog Hormuškog tjesnaca je napad na infrastrukturu
Grčki tanker sa saudijskom naftom prošao je kroz Hormuški tjesnac, no stižu informacije da je napadnuto 10 brodova, promet nafte pao je za 90%. Štern je naglasio da teoretski, alternativa tomu postoji.
– Postoji jedan dugački cjevovod kroz Saudijsku Arabiju, međutim on ni po kapacitetu ne može zamijeniti prolaz brodova kroz Hormuški tjesnac, a istovremeno luka u Crvenom moru koja bi primala, nije osposobljena za veće količine nafte koja bi prošla tim područjem, kazao je.
Zabrinjavajućim navodi napad na infrastrukturu. Smatra da je to puno teži problem nego zatvaranje tjesnaca, jer se on može, npr. vojnom silom otvoriti. Podsjetio je da je skoro godinu dana trebalo da se ugase kuvajtske bušotine koje su iračke snage zapalile pri povlačenju s kuvajtskog područja u doba sukoba te da se vrate u proizvodnju.
“Ne postoji platforma za pregovore, UN ne funkcionira”
Bandov smatra da je vjerojatno većini država stalo da se sukob na Bliskom istoku riješi, ali se baš i ne vide konkretne inicijative već se tek otvarala tema da bi se trebalo okrenuti dijalogu. Nesretna je okolnost, kazao je, što UN ne funkcionira kao u nekim prethodnim razdobljima te da nisu platforma za pregovore.
– Ne vidimo neku drugu platformu za pregovore u ovom trenutku koja bi bila otvorena. Pozivi na dijalog još jedanput čine se u ovom trenutku prvenstveno “pro forme”, jer u ovom trenutku ne vidimo uopće mogućnost da će se nešto zaustaviti i trenutačno idemo prema jednoj ozbiljnoj eskalaciji, dodaje i ističe da će vrlo vjerojatno sve strane na kraju proglasiti pobjedu i postizanje ciljeva.
Diplomatsku platformu za rješavanje bilo kojeg segmenta sukoba smatra dalekom. Nekoliko država pozvalo je tek na smirivanje situacije, među kojima su Španjolska i Kina.
Iran teško može pobijediti u ovom ratu, tvrdi Akrap. Pitanje je samo koliko žrtava će imati i u kojoj razini, koji ešalon će biti taj koji će tražiti dogovor sa SAD-om i EU-om.
>Tko je sin ubijenog ajatolaha Alija Hameneija, novi vrhovni vođa Irana?
“‘Dejtonizacija’ Irana”
Oko 40% stanovnika Irana nisu Perzijanci, nego brojne druge manjine. Kod Hormuškog tjesnaca je arapsko stanovništvo.
– Moguće je reorganizirati državu na način da ona poštuje određena prava, a i kreće u deradikalizaciju na način da bude prihvatljiva drugim susjedima, ali i njeni susjedi njoj – tako da se stabiliziraju odnosi između šiita i sunita onako kako su sunitske države uspostavile svoje odnose npr. s Azerbejdžanom koji je šiitska država, kazao je Akrap.
Količine LNG-a na tržištu
Kriza je “na vratima”, tvrdi Štern. Neće se dogoditi ono što se prije događalo, da neće biti robe. Bit će je, ali će biti skuplja.
Govoreći o ranjivosti naftne industrije spomenuo je kako su manje države živjele u blagostanju upravo zahvaljujući nafti. Iran je, kaže, bio veliki proizvođač, imali su ogromne količine, ali su većinu prihoda od nafte stavljali očito u stvaranje velike vojske. Manje države Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijska Arabija razvijali su se na drugačiji način, tvrdi Štern.
Napadi na postrojenja u Kataru, koji je najveći proizvođač LNG-a, dovest će do toga da će ga biti manje na tržištu. Amerika isto pomalo smanjuje izvoz LNG-a jer treba više plina za proizvodnju struje, rekao je Štern i zaključio da će se svijet suočiti s manjim količinama, posebno ako ostanu sankcije na Rusiji.
Nema informaciju da bi moglo biti problema za zakupce u terminalu u Omišlju. Vjeruje da su količine dogovorene te da ne bi trebalo doći do smanjenja količina.
Europa nema ujednačen stav i prilično su različiti pogledi u vezi s ratom na Bliskom istoku, kazao je Bandov. Smatra da bi to moglo rezultirati određenim fragmentacijama unutar EU-a i NATO-a, a posebno ako rat bude duže trajao.
– Želimo vjerovati da neće doći do daljnje eskalacije sukoba i proširenja na širu regiju, što bi bilo značajno opasnije. Onda je tu pitanje imigracija koja može otvoriti niz novih migranata prema Europi, a što može zasigurno dovesti do destabilizacije određenih društava unutar Europe, kazao je.
>Rat s Iranom prijeti globalnom energetskom krizom; koje zemlje su najviše pogođene?
“Svaka država nastoji zadržati naftu iz rezervi”
Međunarodna agencija za energiju (IEA) pozvala je članice G7 da koordinirano plasiraju na tržište naftu iz rezervi za hitne slučajeve, rekao je japanski ministar financija Satsuki Katayama, uz ocjenu SAD-a da bi trebalo biti otpušteno do 400 milijuna barela, prema izvješću Financial Timesa.
– Čim se dirnu rezerve, onda to ruši na neki način sigurnost opskrbe u tim zemljama. Rezerve zato postoje za takve situacije, rekao je Štern. Ako nema dugoročnijeg rješenja situacije, novog snabdijevanja i novih pošiljki, onda se niti ne može očekivati nešto dobro.
– U rezervama je sigurnost zemalja. Većina ih ima oko tri mjeseca, 90 dana za snabdijevanje. Evo vidimo danas je Srbija zabranila izvoz derivata. Vjerojatno je to vezano i s odlukom koja će biti za nekoliko dana – hoće li se NIS prodati MOL-u ili ne. No okljaštrene rezerve jedne države nju slabe. Svaka država pokušava za sebe zadržati svoje rezerve, istaknuo je Štern.
Najbolji i najgori scenarij..
Najbolji scenarij cijele situacije, tvrdi Bandov, bio bi da se već danas sve zaustavi, krene s dijalogom, pronađe diplomatsko rješenje, prvenstveno oko nuklearnog naoružanja. Najgori scenarij bio bi da se rat značajno proširi i da se u njega uključi niz regionalnih sila, a onda možda i neke velesile. Izrazio je uvjerenje da smo jako, jako daleko od toga te da je puno realnije da će rat trajati ograničeno.