U Saudijskoj Arabiji započeli su mirovni pregovori između američkih i ukrajinskih dužnosnika, a uoči sastanka Ukrajina je izvela dosad najveći napad dronovima na Rusiju, ciljajući Moskvu i druge regije. Napad je izazvao ozbiljne posljedice, uključujući prekide letova i civilne žrtve. Ruske vlasti tvrde da su oborile većinu letjelica, dok Kijev nije komentirao operaciju.
Sastanak američkih i ukrajinskih dužnosnika u Saudijskoj Arabiji održava se u utorak 11. ožujka. Pod pritiskom Donalda Trumpa, Washington od Kijeva traži ustupke u pregovorima s Moskvom, uključujući moguće teritorijalne kompromise. Istovremeno, Trumpova administracija obustavila je vojnu pomoć i započela nove diplomatske kontakte s Kremljom, s ciljem pronalaska mirovnog rješenja.
Najveći napad na Rusiju od početka rata, Ukrajina lansirala 337 dronova
U ranim jutarnjim satima 11. ožujka Ukrajina je izvela dosad najveći napad dronovima na Rusiju, lansiravši 337 bespilotnih letjelica. Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin izvijestio je da su dronovi oboreni iznad okruga Ramenskoje i Domodedovo. Zbog toga su letovi u zračnim lukama Žukovo i Domodedovo obustavljeni. Rusko Ministarstvo obrane potvrdilo je da je 91 dron oboren oko Moskve.
U regiji Kursk presretnuto je još 126 letjelica. Napad je rezultirao smrću jedne osobe, a 20 ih je ozlijeđeno, uključujući dvoje djece. Kijev se zasad nije oglasio. Ranije je poručio da su napadi unutar Rusije usmjereni na vojnu infrastrukturu. Ovo je prvi ukrajinski napad na Moskvu u 2025. Nadmašuje onaj iz rujna 2024., kada je lansirano više od 140 dronova.
>Kursk: Rusi nadiru iz sedam smjerova
Američko-ukrajinski pregovori u Saudijskoj Arabiji: Pritisak na Kijev za ustupke
Američki i ukrajinski dužnosnici sastaju se u utorak u Saudijskoj Arabiji kako bi poboljšali odnose i procijenili spremnost Ukrajine na ustupke pod pritiskom predsjednika Donalda Trumpa. On nastoji brzo okončati rat s Rusijom, a glavno pitanje sastanka bit će teritorijalni ustupci Kijeva u potencijalnom mirovnom dogovoru.
Američku delegaciju predvode državni tajnik Marco Rubio i savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz. S ukrajinske strane pregovore vodi Andrij Yermak, bliski suradnik predsjednika Volodimira Zelenskog. Iako se Zelenski prethodnog dana sastao s prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom, neće sudjelovati u pregovorima.
Trump mijenja strategiju: Stop vojnoj pomoći i novi odnosi s Moskvom
S Trumpovim dolaskom u Bijelu kuću Washington je drastično promijenio pristup ratu u Ukrajini. Za razliku od Bidenove politike, koja se temeljila na stalnoj vojnoj pomoći, Trump je odlučio obustaviti isporuke oružja i pauzirati razmjenu obavještajnih podataka s Kijevom. Također, uspostavio je izravne kontakte s Moskvom.
Ovaj zaokret izazvao je ozbiljne napetosti između Bijele kuće i ukrajinskog vodstva. Sukob Trumpa i Zelenskog prošlog mjeseca dodatno je pogoršao odnose, dok je neizvjesnost oko buduće američke podrške postala ključni problem za Ukrajinu.
Sporazum o mineralima: Američka kompenzacija bez sigurnosnih jamstava
Jedno od glavnih pitanja u pregovorima jest sporazum o mineralima. Trump ga predstavlja kao kompenzaciju za oko 65 milijardi dolara vojne pomoći koju su SAD pružile Ukrajini od početka rata. Ipak, Kijev nije uspio osigurati američka sigurnosna jamstva kroz taj dogovor, što je dodatno oslabilo njegovu pregovaračku poziciju.
Trumpov posebni izaslanik za Bliski istok, Steve Witkoff, izrazio je uvjerenje da će dogovor biti uskoro potpisan. Također, planira posjetiti Moskvu i ponovno razgovarati s Vladimirom Putinom, nakon što su prošlog mjeseca već održali sastanak.
>Rusi iskoristili plinovod kako bi iznenadili ukrajinske snage u Sudži
Pritisak SAD-a i europski poziv na otpor
Dok Washington traži od Ukrajine brže pregovore i ustupke, europski saveznici zagovaraju suprotan pristup. Smatraju da Kijev treba pregovarati s pozicije snage i upozoravaju da bi prerani kompromisi mogli oslabiti Ukrajinu u odnosu na Rusiju.
Zelenski ostaje skeptičan prema ruskim namjerama. Tvrdi da Putin ne želi istinski mir i upozorava da bi, u slučaju slabog ukrajinskog otpora, Rusija mogla nastaviti širenje prema Europi.
Američki državni tajnik Marco Rubio nije precizirao kakve bi ustupke Ukrajina trebala napraviti. No priznao je da će joj biti iznimno teško vratiti teritorije pod ruskom kontrolom. Trenutno, Rusija drži oko petinu ukrajinskog teritorija, uključujući Krim i istočne regije, gdje nastavlja vojne operacije.
Hoće li Kijev popustiti pod pritiskom Washingtona i kakve će to posljedice imati na tijek rata? Ta pitanja ostaju otvorena, prenosi HRT.
>Vance na meti proukrajinskih prosvjednika: Uznemiravali i njegovu trogodišnju kćer
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/HRT
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.