Transformaciju svijeta koja se odvija pred našim očima vrlo snažno označava i mijenjanje gospodarskih odnosa unutar donedavno unipolarnog svijeta vođenog SAD-om. Tako je Kina od zaostale, gladne i primitivne komunističke zemlje, vođene brutalnim diktatorima od kojih je najpoznatiji Mao-Ce-Tung, postala neupitna svjetska ekonomska supersila. Fantastični ekonomski uspjesi Kine učinili su je prvom državom svijeta koja postaje direktni konkurent do jučer nedodirljivom SAD-u.
Rekordni vanjskotrgovinski suficit Kine
Živimo u civilizaciji koja jako voli brojke, statistike, tablice i druge matematičke pokazatelje kao način izražavanja stvarnosti. Izrazivši se na taj način, blizak današnjem modernom čovjeku, dolazimo do podataka koji su donedavno bili nezamislivi prosječnom zapadnjaku.
Prošlu 2024. godinu Kina je imala rekordni vanjskotgovinski suficit od nevjerojatnih gotovo 1 bilijun dolara. Ako hoćemo biti precizniji, vanjskotgovinski suficit Kine u 2024. iznosi 992 milijarde dolara. Primjerice, kineski vanjskotrgovinski suficit bio je 676,43 milijarde dolara u 2021 godini. Prethodne 2020. godine suficit je iznosio 523,99 milijardi dolara, a danas nakon samo četiri godine taj suficit gotovo je dvostruko veći.
Suficit koji je Kina ostvarila u mjesecu prosincu 2024. bio je još veći u odnosu na prethodne mjesece, prema pisanju Reutersa. Trgovinski suficit Kine porastao je u prosincu na 104,8 milijardi dolara, u odnosu na 97,4 milijarde dolara u studenom.
Trumpov fokus – ogroman trgovački suficit Kine prema SAD-u
Što se tiče onog još zanimljivijeg pitanja, a to je vanjskotrgovinski suficit Kine u odnosu na SAD, treba dobro otvoriti oči i protrljati: trgovinski suficit Kine sa SAD-om u 2024. je ogroman i iznosi 360 milijardi dolara!
>Xi Jinping: Kina i Rusija uvijek su išle ‘ruku pod ruku’
Ovaj trgovinski suficit Kine sa SAD-om je povijesno rekordan: iznosi čak 36% ukupnog vanjskotrgovinskog suficita Kine.
Ovdje je važno istaknuti znakovit porast trgovačke razmjene između Kine i Rusije u 2024. Dosegla rekordne razmjera kao nikada u povijesti. Nije to samo posljedica političkog i ekonomskog zbližavanja Kine i Rusije, u zajedničkom bloku koji su napravili nakon agresivne politike sankcija i izolacije Rusije od, velikom većinom, zapadnih država predvođenih SAD-om.
Rusija je bila prisiljena okrenuti se drugim tržištima, a najveće je ono s kojom dijeli veliku istočnu granicu – Kina.
Rusija i Kina
Izraženo u dolarima, vrijednost dvosmjerne trgovine Kine i Rusije u 2024. dosegnula je 244,8 milijardi dolara, u usporedbi s 240,1 milijardom dolara 2023. godine.
U razmjeni novogodišnjih čestitki s Putinom, kineski predsjednik Xi Jinping rekao je 31. prosinca da su Kina i Rusija uvijek išle naprijed “ruku pod ruku” na pravom putu, prenosi Reuters.
Ruska državna novinska agencija RIA prenijela je izjavu moskovskog veleposlanika u Pekingu u prosincu da će Xi posjetiti Rusiju 2025. godine. Putin je također prošle godine rekao da su bilateralni odnosi dosegli razinu do sada neviđenu, hvaleći njihovu pozitivnu prirodu. Samo u prosincu, kineski izvoz u Rusiju porastao je 6,4% izraženo u juanima, preokrenuvši pad u studenom, ali je uvoz iz Rusije prošlog mjeseca smanjen za 4,3%.
>Trump primio poruke iz cijelog svijeta: Što su poručili Rusija, Kina, Izrael, Iran…?
Vanjskotrgovinska razmjena, i ekonomija uopće, oduvijek je igrala bitnu ulogu u geopolitičkim kretanjima. Tko ne shvaća da je geopolitika usko povezana s ekonomijom, taj ne razumije mnogo. Svijet koji je u transformaciji, kako smo na početku istaknuli, jest svijet živimo.
Trumpove carinske stope za kineski uvoz
Donald Trump je uočio ove izrazito negativne procese po SAD u ekonomiji, u trgovinskim odnosima između Kine i SAD-a. Već u predizbornoj kampanji najavio je carinske stope od 10 posto za kineski uvoz, što je ovih dana i proveo u djelo čime želi smanjiti ogroman vanjskotgovinski deficit SAD-a prema Kini.
Trumpove carinske i druge namjere, ne samo prema Kini, već i Meksiku, Kanadi i EU, očito je urušavanje desetljećima brižljivo građene dogme o slobodnoj globalnoj trgovini i globalnoj ekonomiji. I to od onih koji su tu dogmu neupitno servirali zapadnom svijetu.
>Xi: Nitko ne može zaustaviti ujedinjenje Kine i Tajvana
Gdje smo mi Europljani u ovoj Trumpovoj šahovskoj partiji?
Sve to neće zaobići niti nas u Europskoj Uniji. Promjene u trgovinskim, carinskim i drugim odnosima utjecati će na stvarne svakodnevne živote Europljana.
Premda je Trump najviše pažnje usmjerio na Kinu, on je nazvao i EU “mini Kinom”. Krajem listopada upozorio je da će Unija na kraju platiti i obećao da će donijeti “Trumpov zakon o recipročnoj trgovini”.
”Mogu vam to reći jer su nas zaista iskoristili. Imamo više od 300 milijardi dolara deficita. Ne kupuju naše automobile, naše poljoprivredne proizvode. Oni ne kupuju gotovo ništa, a mi od njih sve. Milijuni automobila, goleme količine hrane i poljoprivrednih proizvoda. Ono što čini Europska unija zaista nije u redu, rekao je Donald Trump početkom veljače.
Carinski sukob između SAD-a i EU mogao bi se pretvoriti u problem za europsko gospodarstvo, ali bi se mogao pretvoriti u problem i za američko gospodarstvo. Američke carine nesumnjivo bi dovele do odmazde kroz europske protucarine i mogle bi povećati cijene za američke potrošače i pridonijeti inflaciji na obje strane.
Trumpova predložena ekonomska politika predstavljat će velike probleme za Europsku uniju, a posebno za njen posrnuli motor Njemačku.
”Trumpove carine ozbiljna su prijetnja europskom gospodarstvu, a posebno izvozno orijentiranim zemljama poput Njemačke”, kaže Niclas Poitiers, stručnjak za trgovinu i međunarodnu ekonomiju pri think thanku Bruegel.
Fokus na Njemačkoj
Njemački ekonomski institut (IW) sa sjedištem u Kölnu izračunao je da bi trgovinski rat s carinama od 10 posto na obje strane mogao koštati njemačku ekonomiju 127 milijardi eura tokom Trumpovog četverogodišnjeg mandata u Bijeloj kući. Carine od 20 posto mogle bi njemačku ekonomiju koštati ogromnih 180 milijardi eura.
Poitiers misli da Trumpove carine neće dovesti do potpunog kraja globalizacije i slobodne trgovine, kako se mnogi plaše. Međutim, ovaj Trumpov mandat bi mogao označiti kraj globalizacije koju predvode SAD kao supersila, kaže Poitiers. To, smatra on, ne bi dovelo do potpunog kraja globalizacije jer je većina zemalja još uvijek zainteresirana za suradnju.
“Europa sada mora graditi koalicije sa zemljama koje misle kao ona kako bi očuvala svoj prosperitet, koji se u velikoj mjeri temelji na trgovini”, rekao je Poitiers.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa