Dolaskom Donalda Trumpa na mjesto predsjednika SAD-a štošta se promijenilo u međunarodnim odnosima. Primjetan je zaokret i u polju ekonomije. Trump je već u prvim danima svog mandata najavio uvođenje carina ostatku svijeta i povratak industrije u SAD. Na meti bi se nakon Kanade i Meksika, prema najavama, mogla naći i Europska unija. U tom slučaju EU prijeti recipročnom mjerom nazvanom ‘briselska bazuka’ koja bi pogodila američke tehnološke gigante. Kakav se mehanizam krije iza tog zanimljivog kodnog imena, saznajte u nastavku.
>Trump ugasio USAID; doznajemo koga je ova organizacija financirala u Hrvatskoj
Trump najavljuje tarife za EU
U međunarodnim odnosima početak mandata Donalda Trumpa nije, kao što su mnogi očekivali, obilježen ratom u Ukrajini, odnosom s Kinom ili Iranom. Sve je zasjenio ni više ni manje nego Grenland – otok na sjeveru Europe pod vlašću Danske.
Trump je u prvim danima mandata jasno dao do znanja da je “bacio oko” na Grenland i da će učiniti sve ne bi li ga stavio pod kontrolu SAD-a.
Najavio je da će nametnuti tarife (carine) Europskoj uniji kako bi prisilio Dansku da preda Grenland SAD-u te da se ukinu regulatorne mjere protiv američkih tehnoloških kompanija. Također, naveo je da će ga na to natjerati i “stravičan” trgovinski deficit.
Trumpu prijeti “briselska bazuka”
Ako Trump krene ‘đonom’ prema EU u vidu nametanja carina i otimanja Grenlanda, EU je najavila recipročne mehanizme koji bi trebali “zaboljeti” Trumpa i SAD. Riječ je o mehanizmu pod nazivom “anti-prinudni instrument” (Anti-Coercion Instrument ili ACI) ili, kolokvijalno, “briselska bazuka”.
>Kako europski lideri planiraju spriječiti Trumpa u preuzimanju Grenlanda?
O čemu je točno riječ?
“Briselska bazuka” je neformalni izraz koji se koristi za označavanje velikih paketa ekonomskih i financijskih mjera koje Europska unija donosi u kriznim situacijama.
Instrument protiv ekonomske prisile (ACI) mehanizam je koji je Europska unija usvojila kako bi se zaštitila od ekonomskih pritisaka i prisile trećih zemalja. Cilj ovog instrumenta jest omogućiti EU brzo i učinkovito reagiranje kada neka država upotrijebi trgovinske ili investicijske mjere kako bi prisilila EU ili njezine članice na promjenu politike.
Kako funkcionira ACI?
Ako EU zaključi da je neka treća zemlja uključena u ekonomsku prisilu, može poduzeti sljedeće korake:
Diplomatski dijalog – pokušaj rješavanja problema pregovorima.
Protumjere – ako pregovori ne uspiju, EU može uvesti carine, ograničenja u trgovini, zabrane ulaganja ili druge ekonomske sankcije.
Zašto se uvodi?
ACI je osmišljen kao odgovor na sve učestaliju upotrebu ekonomske prisile u globalnoj politici, osobito od strane Kine, SAD-a i drugih velikih sila. Primjerice, Kina je koristila trgovinske sankcije protiv Litve nakon što je ta država produbila odnose s Tajvanom.
ACI je dio šire strategije EU kojom nastoji postati otpornija i manje ovisna o vanjskoj trgovinskoj politici drugih sila, čime se jača njezin ekonomski suverenitet.
>Izbori na Grenlandu 11. ožujka: Prolazimo kroz vrlo ozbiljno razdoblje
Kako se uvodi ACI?
Kad dođe do nekog ekonomskog sukoba, Europska komisija ima ovlast provjeriti radi li se o ekonomskoj prisili. Ako se pretpostavka pokaže točnom, Komisija predaje prijedlog Vijeću i predlaže odluku kojom se potvrđuje postojanje ekonomske prisile.
Vijeće ima rok od osam tjedana u kojem mora donijeti odluku. A ako Vijeće donese potvrdu postojanja ekonomske prisile, Europska komisija će trećoj zemlji prvo omogućiti konzultacije i naknadu štete EU. Ako takvo “miroljubivo” rješenje ne uspije, EK usvaja mjere protiv treće zemlje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa