Predizborna kampanja u Sloveniji ušla je u završnicu u znaku otvorenog sukoba ljevice i desnice, uz optužbe za korupciju, teorije zavjere i uključivanje nevladinih aktera i stranih čimbenika. Nakon objave kompromitirajućih snimki koje upućuju na moguće koruptivne radnje aktera bliskih vladajućoj ljevici, politička scena dodatno se zapalila. Desnica predvođena Janezom Janšom govori o dokazima korupcije, dok ljevica, uz snažnu podršku nevladine organizacije Institut 8. mart, plasira tezu o zavjeri u kojoj navodno sudjeluju privatni izraelski obavještajci iz tvrtke Black Cube. U središtu sukoba tako se našla kombinacija korupcijskih afera, izrazitih ideoloških podjela i optužbi za vanjsko miješanje u izbore.
Za desnicu predvođenu SDS-om Janeza Janše radi se o krunskom dokazu korupcije unutar lijevog bloka, a ljevica, s druge strane, ponajviše putem svojih nevladinih udruga poput Instituta 8. mart u javnost pušta priču o navodnoj zavjeri u kojoj su glavni akteri spomenuti Janša i izraelska tvrtka Black Cube. Sve to za ljevicu je, iako ne nude konkretne dokaze, podmetanje i očito vanjsko miješanje u slovenske izbore.
Što se događa u Sloveniji?
U Sloveniji su u tijeku posljednji dani uoči parlamentarnih izbora na kojima će birači odrediti budući smjer zemlje.
Kao i gotovo svugdje u svijetu i u Sloveniji je na djelu jasna ideološka polarizacija na desnicu, koju ovdje predstavlja Slovenska demokratska stranka Janeza Janše, i ljevicu čiji je glavni predstavnik trenutni premijer Robert Golob iz stranke Pokret Sloboda.
Ionako naelektrizirana politička atmosfera dodatno je podgrijana objavom snimaka koje duboko kompromitiraju ljevicu.
Iako snimke dovoljno govore same za sebe to za neke nije dovoljno, nego spinovima i raznim teorijama zavjera pune javni prostor.
Prema glavnoj teoriji stranaka ljevice koje podupiru i njihovi nevladini sateliti poput udruge “Institut 8. mart” riječ je o zavjeri Janeza Janše i izraelske tvrtke Black Cube.
>Janez Janša: Ljevičarska vlada misli da je rješenje legalizacija ilegalne migracije
Na snimkama pojedinci bliski ljevici
S prstima u pekmezu ili barem blizu pekmeza našli su se redom političari i akteri društvenog života s ljevice.
Na snimkama objavljenim na internetskoj stranici ”anti-corruption2026.com” nalaze se bivša ministrica pravosuđa u Vladi Roberta Goloba Dominika Švarc Pipan, poznata odvjetnica Nina Zidar Klemenčič, lobist blizak premijeru Golobu Rok Hodej i utjecajan poslovni čovjek i blizak kadar današnjem premijeru Dejan Paravan…
Na snimkama bivša ministrica Dominika Švarc Pipan navodi svoje različite veze s drugim nositeljima moći i opisuje način na koji obavlja lobističke aktivnosti iako se radi o vremenu kada bi joj takve aktivnosti zbog nedavnog odlaska s dužnosti trebale biti zakonski zabranjene.
KORUPCIJA
Ne pustite, da nam jo vzamejo…
Gibanje Svoboda#golobovazdravstvenareforma https://t.co/oIyCTITLLl— Janez Janša (@JJansaSDS) March 17, 2026
U drugoj snimci odvjetnica Nina Zidar Klemenčić, nakon što se pohvalila svojim lobističkim sposobnostima i vezama, objašnjava mehanizam „davanja i primanja” u Sloveniji. Najviši slojevi administracije Roberta Goloba trguju uslugama i utjecajem s njom, posebno spominjući primjere korupcije kod Klemena Boštjančiča, ministra financija Slovenije, i Matjaža Hana, ministra gospodarstva Slovenije.
Slične snimke odnose se i na lobista bliskog premijeru Golobu, Roka Hodeja, i poslovnog čovjeka Dejana Paravana.
Ljevica pokrenula hajku
Kao odgovor na objavu kompromitirajućih snimki, dio slovenske ljevice pokrenuo je protunapad u javnom prostoru, plasirajući tezu da iza cijele afere zapravo stoji Janez Janša u suradnji s izraelskom tvrtkom Black Cube.
Među predvodnicima takvog narativa istaknuo se Institut 8. mart, čija direktorica Nika Kovač tvrdi da je riječ o „povijesnom miješanju u slovensku demokraciju” i napadu na suverenost države.
>Slovenija uskoro izlazi na izbore: Tko su ključni igrači?
Suočena s aferom koja otvara ozbiljna pitanja o mogućoj korupciji, ljevica pokušava preusmjeriti fokus sa sadržaja snimki na njihove navodne autore. U tom kontekstu, kao glavnog krivca označava političkog suparnika s desnice, Janšu, dok se sama pitanja o potencijalnoj korupciji stavljaju u drugi plan.
Prema tim tvrdnjama, Janša je navodno, zajedno s tvrtkom Black Cube, kojoj se i ranije pripisivalo miješanje u političke procese u drugim državama koje nije potvrđeno, organizirao operaciju snimanja i kompromitiranja političkih protivnika.
Važnu ulogu u toj komunikacijskoj ofenzivi ima upravo Institut 8. mart, nevladina organizacija poznata po svojim ljevičarskim aktivističkim kampanjama.
Njihova direktorica u medije kao glavni dokaz svojih tvrdnji pušta informacije, koje se pokazuju kao navodne i nepotvrđene, o slijetanjima predstavnika izraelske tvrtke i, ponovno navodnim, sastancima s Janezom Janšom.
Institut 8. mart
Institut 8. mart predstavlja jednu od najeksponiranijih organizacija civilnog društva u Sloveniji, no istodobno i jednu od najkontroverznijih.
Iako se formalno profilira kao udruga koja promiče ljudska prava, rodnu ravnopravnost i socijalnu pravdu, njezino djelovanje u praksi često prelazi granice klasičnog aktivizma i ulazi u otvoreni politički prostor, zbog čega je mnogi ne doživljavaju kao neutralnog aktera, već kao produženu ruku lijevo-liberalnih političkih opcija.
Na čelu organizacije nalazi se Nika Kovač, koja je postala jedno od najprepoznatljivijih lica ljevičarskog aktivizma u Sloveniji.
Organizacija je široj javnosti poznata po zalaganjima vezanim uz proabortivne kampanje uključujući inicijativu „My Voice, My Choice“ o kojoj smo detaljno pisali, ali i po aktivnom sudjelovanju u referendumskim i zakonodavnim procesima. Upravo taj intenzivan politički angažman dovodi u pitanje njezin status „nevladine“ organizacije u klasičnom smislu, jer se često ponaša kao lijevi politički akter bez formalne izborne odgovornosti.
Dodatne kontroverze proizlaze iz pitanja financiranja. Institut 8. mart veliki dio sredstava dobiva kroz međunarodne fondacije i projekte, među kojima je i Otvoreno društvo Georgea Sorosa.
Black Cube
Ljevica prstom upire u tvrtku Black Cube koju optužuju za miješanje u slovenske izbore te tvrde kako su slične radnje već pokušavali u nekim drugim državama.
Prema javno dostupnim podacima Black Cube je privatna obavještajna tvrtka osnovana početkom 2010-ih od strane bivših pripadnika izraelskih obavještajnih službi, sa sjedištima u gradovima poput Tel Aviva, Londona i Madrida.
Tvrtka pruža specijalizirane usluge poslovne inteligencije, uključujući prikupljanje i analizu informacija za složene sudske sporove, arbitraže i slučajeve gospodarskog kriminala.
Fokusirana je na pronalaženje ključnih dokaza koji mogu pomoći klijentima u visokorizičnim pravnim i poslovnim situacijama. Njihov rad temelji se na kombinaciji HUMINT (ljudske obavještajne metode), OSINT (otvoreni izvori podataka) i naprednih tehnologija kako bi došli do informacija koje je teško ili nemoguće pronaći na uobičajen način.
Njihovi klijenti uključuju korporacije, odvjetničke timove i pojedince koji trebaju podršku u međunarodnim sporovima ili istraživanjima financijskih nepravilnosti. Black Cube ističe da svoje operacije provodi u skladu s važećim zakonima u državama u kojima djeluje te da koristi diskretne i prilagođene metode rada.
Ideološka polarizacija
Ideološka polarizacija, koja je vidljiva i oko pitanja objavljivanja kompromitirajućih snimki povezanih s korupcijom, u Sloveniji je posljednjih mjeseci vrlo izražena.
Podsjećamo da je u toj zemlji nedavno, u studenom 2025. održan referendum o Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom potpomognutom samoubojstvu koji je predstavljao najveće ideološko “vaganje” biračkog tijela u Sloveniji.
Pobjedu je odnijela desno-konzervativna opcija te je s gotovo 54% (skupljeno je preko zakonskog minimuma od 368.000 glasova) zakon odbačen.
Oglasili se i biskupi
Zanimljivo, uoči parlamentarnih izbora priopćenjem su se oglasili i slovenski biskupi.
Oni su, između ostalog, poručili:
“Sudjelovanje na izborima prvi je i najosnovniji izraz kršćanske suodgovornosti za opće dobro, za budućnost domovine i za dostojanstvo svakog čovjeka. Stoga želimo potaknuti sve koji imaju pravo glasa da svoj glas daju promišljeno, slobodno i po savjesti.
Ispravno je dati glas onima „koji se zalažu za istinu, pravednost i život, a osobito za dobrobit obitelji, bolesnih i slabijih; kojima je doista stalo ne samo do materijalnog blagostanja, nego i do kulturnog i duhovnog rasta ljudi te do vjerske slobode“”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa