Milijarder Richard Branson je u Dubaiju proteklog tjedna predstavio ne samo projekt, nego i financijsku konstrukciju za gradnju “hyperloopa”, elektromagnetskog vlaka koji putuje kroz vakuumiranu cijev brzinom od 760 milja – oko 1.220 kilometara na sat, po zamisli jednog drugog milijardera, Elona Muska, kod nas najpoznatijeg po “Tesla” automobilima.
Sir Richard Branson se za ovu priliku udružio s lučkim operaterom luke Dubai “DP world” a sustav za prebacivanje tereta koji će također koristiti Hyperloop će se zvati “DP World Cargospeed.” Kako će funkcionirati pogledajte na videu:
Na prezentaciji u plutajućem hotelu, nekadašnjem transatlantskom brodu “Queen Elizabeth 2”, Sultan Ahmed bin Sulayem, predsjednik uprave i predsjednik luke, otkrio je da Branson ne planira samo transportni servis, već da će njegov “Virgin Hyperloop One” pokrenuti i luksuzni putnički servis. Iako je prvi plan bio da će se superbrzi vlak graditi između Los Angelesa i San Francisca, Dubai se ipak izborio za prioritet.
Nećemo biti nacija konobara u Hrvatskoj, ali hoćemo u Dubaiju
Dubai je jedno od češćih odredišta gdje siromašniji Hrvati odlaze raditi, a bogati da bi odande mogli slati slike na Instagram – suberbogati emirat na arapskom poluotoku je meka turista već preko desetljeća. Brojni Hrvati misle da nevjerojatno bogatstvo Dubaija potječe od nafte – no to nije točno. Nafta je u Dubaiju otkrivena relativno kasno, ima je relativno malo, i danas doprinosi sa samo 5% BDP-a Dubaija.
Ono od čega Dubai danas živi je – turizam. Iako veli udio ima i bankarstvo i financije te građevina, no to je opet vezano na turizam. Turizam je ono što mi u Hrvatskoj inače preziremo jer “nećemo valjda biti nacija konobara i služavki”. Nego valjda tvorničkih radnika, ili rudara? Uostalom, u turizmu ima posla za visokoobrazovane stručnjake svih vrsta, a ironija je da Hrvati odlaze raditi u Dubai upravo u turizmu!
Luka nije samo ukrcaj i iskrcaj
I dok u Hrvatskoj i dalje prevladava mišljenje da turizam nije ozbiljan posao, da su ozbiljni i profitabilni samo oni poslovi koji uključuju tvorničke dimnjake i tone čelika iako su upravo gubici tih poslova odveli u propast bivšu državu a prijete i ovoj, u Duabiju stvari stoje drukčije.
Naime, dok tamo milijarderi stoje u redu tko će prvi uložiti novac u novi projekt, Hrvatsku ulagači izbjegavaju kao kugu. Zašto, odlično govori izjava spomenutog Sultana: “Danas se stvari mijenjaju. Danas naša uloga nije u luci “, rekao je bin Sulayem. “Naša je uloga od trenutka kad teret napusti tvornicu pa dok ne stigne do potrošačkih vrata.”
Hyperloop djeluje nadrealno – na skicama možete vidjeti zabrađene žene, spoj jedne kulture koja je u nekim aspektima još u srednjem vijeku, i svemirske tehnologije koja je na samom rubu onog što je danas financijski i tehnološki moguće. A još nadrealnije je da se to sve događa u jednoj maloj zemljici koja je na vrijeme shvatila važnost turizma, transporta i bankarstva, kao poslova 21. stoljeća većih i od nafte!
Dakle, Arapi u Dubaiju grade vlak koji ide brže od zvuka – i koji će biti ne samo šminka za putnike, nego će prebacivati i teret iz luke u unutrašnjost – a nama od Zagreba do Rijeke, koji su međusobno jednako udaljeni kao Abu Dhabi i Duabi, treba četiri sata! I to najbržim raspoloživim putničkim vlakom – teretnim treba dulje! A da nije bilo Napoleona i Austro Ugarske, vjerojatno ne bismo imali ni prugu ni cestu do Rijeke ni danas: srećom su te zemlje shvatile važnost povezanosti luke i unutrašnjosti.
Rijeka i Zagreb – stoljeće iza Dubaija i Abu Dhabija
Današnje vlasti, ni one u Rijeci ni u Zagrebu, ne razumiju to najbolje, pa je nekoć moćna luka Rijeka pala daleko iza luke Koper.
Dok u Kopru s Kinezima ugovaraju tunel prema Austriji a u Dubaiju vlak brži od zvuka, mi desetljećima raspravljamo o novoj pruzi prema Rijeci.
A dok u Hrvatskoj i dalje s prezirom govorimo o turizmu, i s njim povezanim djelatnostima, neke od najbogatijih zemalja svijeta prosperitet grade baš na njima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa