“Papa mi je rekao kako nije njegova želja da dođe do neslaganja u kršćanstvu i da bi Stepinac bio prvi svetac kojeg ne bi priznala SPC te da on ne želi takav odnos u kršćanstvu”, izjavio je za beogradski Blic od srijede srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić, koji je u rujnu posjetio Vatikan i sastao se s papom Franjom.
Nikolić zahvalio Papi što ‘ne žuri’ s kanonizacijom
Nikolić je za Blic rekao da je s papom Franjom “bila jedna od glavnih tema” razgovora postupak kanonizacije Stepinca nakon što je već “izvršena njegova beatifikacija i s tim u vezi pritisak Rimokatoličke crkve u Hrvatskoj da se taj postupak okonča čim prije”.
“Izložio sam svoje viđenje uloge kardinala Stepinca i katoličkog svećenstva u NDH, i na teret stavio, ako ne izravno sudjelovanje u zločinima, a ono makar šutnju pred onim što se događalo”, rekao je Nikolić.
Nikolić kaže kako je zahvalio Papi na činjenici da “jedno pitanje, koje je isključivo u nadležnosti Rimokatoličke crkve, rješava formiranjem zajedničkog povjerenstva sa Srpskom pravoslavnom crkvom” istaknuvši da je na njega posebice ostavila dojam Papina izjava da on “ne žuri” te da se složio s njegovom konstatacijom da je “kršćanima danas potrebno međusobno razumijevanje i sloga” .
Srpska pravoslavna crkva tvrdi da ima sve bolji odnos s Vatikanom
Blic danas navodi i da je “odnos Vatikana sa srpskom državom i crkvom “ne samo na uzlaznoj liniji, već je i mnogo bolji nego odnos Svete Stolice s Zagrebom i tamošnjom Katoličkom crkvom”. List navodi kako je “za hrvatsku vladu i crkvu najiritantnija činjenica da Vatikan još nije proglasio za sveca Alojzija Stepinca, koji je tijekom Drugog svjetskog rata bio kardinal i zagrebački nadbiskup”, te da “susjedi kao izravno odgovorne za to vide SPC i vlast u Srbiji”.
Blic prenosi riječi neimenovanog vladike SPC, upućenog u odnose i dijalog SPC i Vatikana, koji je ustvrdio da je po ocjeni Svete Stolice “Katolička crkva u Hrvatskoj … isuviše nacionalna i okrenuta državi” te dodao da “stoga papski nuncij u Hrvatskoj sređuje stanje u tamošnjoj crkvi, a neki od poteza dirigiranih iz Vatikana su i smjene nekoliko biskupa koji su bili desna struja u Crkvi”. Istodobno, tvrdi isti izvor, Vatikan ima interes popraviti odnose sa SPC i ostalim pravoslavnim crkvama a jedan od ključnih razloga je, kako navodi, ugroženost kršćanskog svijeta od radikalnog islama.
Kad je riječ o Stepincu, vladika SPC kazao je za list da su osim iz SPC, u Vatikan stigle i reakcije patrijarha ekumenskog te poglavara jeruzalemske i ruske crkve. Također ističe kako je “status Stepinca postavljen kao pitanje između pravoslavlja i Vatikana, a ne između Srba i Hrvata” ustvrdivši da je “pitanje kanonizacije Stepinca povezano s pitanjem kanonizacije pape Pija 12 u vrijeme Drugog svjetskog rata” kojoj se, kaže, “protive Židovi i oni od toga neće odustati”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa