Uskoro će vjerni čitatelji Playboya, časopisa za muškarce poznatog po fotografijama razgolićenih žena, slobodno moći reći da ga kupuju zbog kvalitetnih članaka.
Kako u ponedjeljak piše New York Times, pozivajući se na izjavu izvršnog direktora tvrtke Scotta Flandersa, časopis na svojim stranicama više ne će objavljivati fotografije potpuno razgolićenih žena.
Utemeljitelj i glavni urednik Playboya Hugh Hefner (89), čiji su zaštitni znak svilene pidžame u kojima najradije pozira novinarima i zaslužan je za prepoznatljiv stil časopisa, prošli je mjesec prihvatio sugestiju jednog od glavnih urednika, Coryja Jonesa da prestane s objavljivanjem fotografija atraktivnih golih žena, piše Times.
U vremenu u kojemu je svakome tinejdžeru pornografija dostupna besplatno na internetskim stranicama njegova mobilnog telefona, uprava i uredništvo časopisa odlučili su i dalje objavljivati fotografije lijepih žena u provokativnim pozama, no modeli ne će biti u potpunosti nagi.
“Danas, kada većinu korisnika interneta od bilo koje vrste pornografije ili seksualnih sadržaja dijeli samo jedan ‘klik’, a većina ih je besplatna, naš je sadržaj jednostavno zastario, pregazilo ga je vrijeme”, objasnio je Flanders.
Times podsjeća da je časopis na svojoj prvoj naslovnici iz 1953. objavio fotografiju Marilyn Monroe te da sada uvodi nužne promjene. Naime, 1975. tiraža mu je iznosila oko 5,6 milijuna primjeraka, a danas skromnih 800.000.
O nekim se izmjenama još raspravlja – primjerice o tomu hoće li se zadržati poznata ‘duplerica’. Seks-kolumnu časopisa pisat će žena, kazao je Jones za Times.
Ne treba smetnuti s uma da se Playboy, osim zbog razgolićenih žena prodavao i zbog kvalitetnih članaka. Za čitatelje koji su voljeli kazati da ga ne kupuju isljučivo zbog privlačnih nagih žena u izazovnim pozama među autorima su se našli Kurt Vonnegut, Joyce Carol Oates, Vladimir Nabokov, James Baldwin i Alex Haley. Objavljivani su i veliki intervjui s povijesnim ličnostima poput Fidela Castra, Martina Luthera Kinga mlađeg, Malcolma X-a i Johna Lennona.
Kako je Playboy formirao moderno društvo
Kritičari Payboya, između ostalog, predbacuju časopisu da njegova pornografija ne usmjerava pozornost na ljepotu ljudskog tijela. Ona usmjerava pozornost na tijelo kao predmet iskorištavanja za nečije seksualno zadovoljenje. U konačnici, to je svođenje ljudske osobe na spolne vrijednosti tijela.
Dr. Judith Reisman, znanstvenica i braniteljica prava maloljetnika, predavačica na sveučilištima u Americi i Izraelu u Hrvatskoj 2013. godine održala je niz predavanja, a jedna od tema bila je “Prikazivanje djece u medijima: kriminal, nasilje i pornografija u časopisima ‘Playboy’, ‘Penthouse’ i ‘Hustler'”, iznijevši rezultate istraživanja analize sadržaja fotografija djece u ta tri američka časopisa između 1953. i 1984. godine.
Taj opsežni znanstveni projekt sponzoriralo je Ministarstvo pravosuđa Sjedinjenih Američkih Država, a Reisman je posjetitelje predavanja upoznala s rezultatima: “Došli smo do nalaza da se u promatranom razdoblju javlja 14.854 crteža i fotografija kriminala i nasilja, te čak 6004 slika djece, što jasno govori da su ti časopisi producirali dječju pornografiju.”
Zbog toga ju je Playboy 1994. godine tužio u Danskoj, a kako je dr. Reisman rekla, parnicu je izgubio časopis u njezinu korist.
Posljednjih tridesetak godina, dr. Reisman posvetila je život znanosti koja ozbiljnim metodama prokazuje kako pornografske slike mijenjaju kemijsku strukturu ljudskog mozga, i to na čovjekovu štetu.
Nadalje, nepobitno je dokazala da pornografija može biti otrovna i izazivati ovisnost baš kao i crack i kokain, kao što je i dokazala da pornografija doprinosi silovanjima, incestima, pedofiliji i drugim oblicima seksualnog napastovanja.
“Ne pokazujemo svoju intimu nepoznatim osobama, jer u nepoznate osobe nemamo povjerenja. No kad fotografija pokaže razgolićenu osobu, bio to Playboy, ili neki drugi izvor, određeni postotak od milijuna osoba koje gledaju tu fotografiju – poželjet će nauditi osobi koja je prikazana.”
“Razgolićenost bi se trebala događati samo u zatvorenim, intimnim prostorima, npr. pred voljenom osobom, ili pred liječnikom. Kad god se privatnost pokazuje u javnosti – čovjek postaje krajnje ranjivim. I tako, jedan način na koji pornografija utječe na nas jest što poništava prirodni zaštitni prostor, razlikovanje između privatnog i javnog”, upozorila je dr. Judith Reisman u intervjuu za Laudato.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa