Talijani 22. i 23. ožujka izlaze na referendum o reformi pravosuđa kojom bi se razdvojile karijere sudaca i javnih tužitelja. Ljevica (‘protiv’) i desnica (‘za’) jasno su podijeljene po ovom pitanju, a mnogi ističu kako će referendum biti test popularnosti premijerke Giorgije Meloni.
U središtu ove ustavne reforme nalazi se uvođenje stroge podjele karijera između sudačke i tužiteljske službe. To nije tek tehnička promjena: riječ je o redefiniranju ravnoteže moći unutar talijanske države.
Reforma je već odobrena u parlamentu, ali ne i dvotrećinskom većinom potrebnom za njezino konačno usvajanje, kako to propisuje talijanski ustav. Stoga je referendum bio nužan. Reforma će biti usvojena ako opcija „za“ pobijedi, čak i bez izlaznog cenzusa.
>Nastavlja se rat između Meloni i ljevičarskih sudaca oko ilegalnih migranata
Što je u srži reforme?
Srž reforme je načelo jasne podjele karijera unutar pravosuđa: između sudaca (giudicanti) i tužitelja (requirenti). Prvi donose presude u predmetima koji im se dodjeljuju, dok drugi zastupaju društveni interes i traže primjenu zakona. Do sada su suci mogli tijekom karijere prelaziti iz jedne uloge u drugu; referendum predviđa ukidanje te mogućnosti i obvezu da se od početka izabere jedna karijera.
Kao posljedica ove podjele predviđene su i značajne promjene u organizaciji pravosuđa. Trenutačno su talijanski suci pod upravom jedne institucije, Visokog sudbenog vijeća (CSM), sastavljenog od dvije trećine sudaca koje biraju njihovi kolege te jedne trećine odvjetnika i sveučilišnih profesora prava koje bira parlament. To vijeće ima punu nadležnost nad napredovanjem, premještajima i disciplinskim postupcima. Reforma predviđa njegovo ukidanje i osnivanje triju novih vijeća. Njihovi članovi više se ne bi birali, nego određivali ždrijebom, čime bi se prekinuo sustav međusobne kooptacije.
>Meloni osudila nerede ljevičarskih aktivista u Torinu: ‘Lažni revolucionari’
Jednostavno rečeno, cilj reforme jest razbiti korporativizam unutar pravosuđa — koji je tradicionalno pogodovao ljevici — te ojačati povjerenje javnosti u nepristranost pravosudnog sustava. Vlada tvrdi da taj „lijevi korporativizam“ ima konkretne posljedice na politike koje želi provoditi, primjerice u području sigurnosti: prema Meloni, suci prečesto potkopavaju rad policije potičući svojevrsnu pravosudnu popustljivost.
>Meloni mijenja zakon nakon što su suci pokušali blokirati slanje migranata u Albaniju
Ova reforma prioritet je talijanske premijerke, koja je to pitanje otvorila odmah po preuzimanju dužnosti u rujnu 2022. godine. Korijeni reforme sežu do skandala oko suca Luce Palamare iz 2019. godine. Riječ je o rimskom tužitelju, bivšem predsjedniku Nacionalnog udruženja sudaca i utjecajnom članu Visokog sudbenog vijeća, čiji su razgovori prisluškivani u sklopu istrage o korupciji. Pokazalo se da je Palamara bio u središtu razgranatog sustava sudske kooptacije. Među tisućama poruka jedna je izazvala politički potres: Palamara i njegovi sugovornici raspravljali su o potrebi da se „udari na Salvinija“, tadašnjeg ministra unutarnjih poslova. Za talijansku desnicu to je bio dokaz da dio pravosuđa koristi istražne ovlasti kao političko oružje, piše The European Conservative.
Desnica ‘za’, ljevica ‘protiv’
Tabor „za“ čine stranke desnog saveza s Giorgijom Meloni. Uz njenu stranku Fratelli d’Italia, su Forza Italia Silvija Berlusconija te Lega Mattea Salvinija.
Tabor „protiv“ okuplja lijeve stranke, prije svega Demokratsku stranku i Pokret 5 zvijezda, kao i niz manjih stranaka. Nacionalno udruženje sudaca (ANM), koje danas predstavlja 96 % talijanskih sudaca, također je pozvalo da se glasa „protiv“.
The European Conservative piše da Meloni uz sebe ima i utjecajne saveznike, poput suca Antonija Di Pietra, istražnog suca koji se proslavio 1990-ih tijekom velike antikorupcijske akcije „Mani Pulite“ („Čiste ruke“) usmjerene protiv talijanske političke klase. On kritizira zatvoreni krug u koji se pretvorilo Visoko sudbeno vijeće: „Rezultat je stvarna podjela, pri čemu se najvažnije odluke danas donose prema političkim pripadnostima“, tvrdi.
>Tko je Giorgia Meloni, izvjesna iduća premijerka Italije desnija i od Salvinija?
Na ljevici, međutim, imaju drugačiji pogled. Kritiziraju naglasak na podjeli karijera, koja bi svake godine zahvatila tek manji broj sudaca i mogla se uvesti običnim zakonom, a ne ustavnom reformom. Protivnici Meloni smatraju da je njen cilj „staviti pravosuđe pod kontrolu“.
Test za Meloni?
Mnogi ističu kako će referendum uvelike služi kao test popularnosti vlade Giorgije Meloni. Ankete pokazuju da opcija „za“ vodi s priličnom prednošću.
Meloni je ranije isključila ostavku u slučaju poraza.
Na pitanje bi li poraz učinio Rim manje stabilnim u odnosima s drugim europskim prijestolnicama, talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani istaknuo je da referendum “nema apsolutno nikakve veze sa stabilnošću vlade”.
>Dok Hrvatska potiho legalizira surogatstvo, Italija ga proglašava univerzalnim zločinom
“Ova će vlada trajati do dana sljedećih nacionalnih izbora”, dodao je, prenosi Politico.
„Pobjeda vlade ojačala bi njezin dugoročni politički projekt, posebno s obzirom na izbore 2027.“, rekao je za Reuters Emanuele Massetti, profesor politologije na Sveučilištu Trento.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa