Tijekom noći s petka na subotu Sjedinjene Američke Države izvele su zračne napade diljem Venezuele, pri čemu su eksplozije prije zore potresle glavni grad Caracas. Ubrzo nakon toga Donald Trump objavio je da su američke snage zarobile venezuelskoga predsjednika Nicolása Madura i njegovu suprugu Ciliu Flores te ih odvele u SAD gdje će im se suditi prema optužnici za narkoterorizam. Prema izjavama državnog tajnika Marca Rubia novih napada na Venezuelu neće biti, a SAD će upravljati Venezuelom dok ne dođe do sigurnog prijelaza vlasti.
Zapanjujući napad i presedansko uhićenje aktualnog predsjednika uslijedili su nakon višemjesečne intenzivne kampanje pritiska SAD-a na Venezuelu. Od rujna je američka ratna mornarica koncentrirala veliku flotu uz venezuelansku obalu. Izvela je zračne napade na navodne brodove povezane s krijumčarenjem droge u Karipskom moru i Pacifiku. Također je zaplijenila venezuelanske naftne tankere.
Venezuelanski dužnosnici optužili su pak SAD da pokušava dobiti pristup naftnim rezervama zemlje, najvećima na svijetu. Vojna intervencija na Venezuelu i uhićivanje Madura predstavlja ozbiljnu eskalaciju koja budućnost zemlje čini neizvjesnom, ali otvara i novu perspektivu koju vide mnogi – ponajprije njezini stanovnici i susjedi iz regije.
>Nicolas Maduro u pritvoru, čeka ga suđenje u SAD-u
Što je prethodilo eskalaciji?
Otkako je Trump započeo svoj drugi mandat, započeo je kampanju maksimalnog pritiska protiv venezuelanskog režima. Optužio je Madura da stoji iza destabilizirajućih aktivnosti u Americi, uključujući krijumčarenje droge i ilegalnu imigraciju u SAD. U srpnju su Sjedinjene Države objavile nagradu od 50 milijuna dolara za ”glavu Madura”, prozvavši ga jednim od najvećih narkokrijumčara na svijetu.
>SAD nudi nagradu od 50 milijuna dolara za uhićenje Nicolása Madura
Trumpova administracija proglasila je venezuelanske bande poput Tren de Aragua terorističkim organizacijama i započela zračne napade na krijumčare droge u Karipskom moru. Ubrzo je SAD počeo zapljenjivati venezuelanske tankere i jačati svoju vojnu prisutnost u vodama oko južnoameričke zemlje.
Trump je otvoreno koketirao s idejom promjene režima u Venezueli. Krajem studenoga dao je Maduru ultimatum da se odrekne vlasti, nudeći mu siguran izlazak iz zemlje. Maduro je ponudu odbio, poručivši pristašama u Venezueli da ne želi ”mir robova” te optuživši SAD da želi kontrolu nad naftnim rezervama njegove zemlje.
Kako je Trumpova administracija pojačavala pritisak, vlada u Caracasu povremeno je djelovala zbunjeno. Maduro je više puta ponovio da Venezuela ne želi rat sa SAD-om. Maduro je čak jednom priliko pred venezuelanskim studentima plesao uz stihove ”ne ratu, da miru” oponašajući Trumpove plesne pokrete s dvostrukim stiskanjem šaka.
Communist Maduro no longer dances. Goodbye asshole. pic.twitter.com/5Y7y6ZANRK
— RadioGenoa (@RadioGenoa) January 3, 2026
U četvrtak, dva dana prije uhićenja, Maduro je u televizijskom intervjuu rekao da bi pozdravio američka ulaganja u naftni sektor zemlje.
>Trump: SAD će upravljati Venezuelom dok ne dođe do sigurnog prijelaza vlasti
Zašto su SAD i Venezuela u sukobu?
Odnosi između SAD-a i Venezuele napeti su otkako je Hugo Chávez postao predsjednik 1999. godine. Samoproglašeni socijalist i antiimperijalist, Chávez je razljutio SAD protiveći se američkim invazijama na Afganistan i Irak. No i svojim savezima s državama poput Kube i Irana. Odnosi su se dodatno pogoršali nakon što je Chávez optužio SAD da stoji iza pokušaja državnog udara 2002. godine.
Za mnoge u SAD-u, osobito u ratobornijem krilu Republikanske stranke, komunistička orijentacija venezuelanske vlade učinila ju je prirodnim protivnikom SAD-a, uz njezina saveznika Kubu.
Kako je Chávez učvršćivao vlast, obračunavao se s političkim protivnicima i oduzimao imovinu privatnom sektoru, Sjedinjene Američke Države osuđivale su Venezuelu zbog ozbiljnog kršenja ljudskih prava. Unatoč povremenim manjim poboljšanjima odnosa tijekom godina, odnos se nastavio pogoršavati, osobito nakon što je Maduro preuzeo vlast 2013.
>Venezuela: Tisuće ljudi na ulicama kako bi prisilile predsjednika Madura da odstupi
Maduro nije legitimnim putem stizao do vlasti
Pod Trumpovom administracijom SAD Madurovu vladu nije prihvatio i priznao kao legitimnu. 2019. priznao je predsjednika parlamenta Juana Guaidóa kao predsjednika Venezuele.
Usred snažnog nezadovoljstva javnosti njegovom sve autoritarnijom vlašću i dubokim gospodarskim kolapsom Venezuele, u srpnju 2024. se činilo da je Nicolás Maduro doživio težak poraz na predsjedničkim izborima. Bidenova administracija priznala je oporbenog kandidata Edmunda Gonzáleza kao pobjednika. Detaljni izborni podaci koje je objavila oporba, a potvrdili neovisni stručnjaci, pokazali su da je González pobijedio. No nakon žestokog obračuna, Maduro se održao na vlasti.
Početkom prosinca Trumpova administracija objavila je dokument koji je nazvala ”Trumpov korolarij”. Prema ovom dokumentu zapadna hemisfera mora biti pod političkom, gospodarskom, trgovinskom i vojnom kontrolom SAD-a. Prema pisanju The Guardiana nova Trumpova doktrina polazi od toga da se američka vojska koristi kao alat za osiguravanje američkog pristupa energetskim i mineralnim resursima u regiji.
>Venezuela: SAD osporava legitimnost izbora, prosvjedi diljem zemlje
Tko je Nicolás Maduro i zašto ga je Trump uhitio?
Nicolas Maduro je predsjednik Venezuele od 2013. godine. Njegovu vladavinu obilježili su gospodarski kolaps, hiperinflacija, represija nad oporbom i masovno iseljavanje stanovništva.
Bivši vozač autobusa stekao je ugled pod Chávezom, radeći kao ministar vanjskih poslova prije nego što je nakon Chávezove smrti postao predsjednik.
Madurova vladavina je diktatorska. Ujedinjeni narodi procijenili su 2019. da je više od 20.000 Venezuelanaca ubijeno u likvidacijama bez sudskog postupka. Ključne institucije, poput pravosuđa, oslabljene su pod Madurom, a vladavina prava je narušena. Odnosi sa SAD-om također su se pogoršali tijekom njegove vladavine.
Posljednjih mjeseci Trump je više puta pozivao na svrgavanje Madura, optužujući ga da šalje drogu i kriminalce u SAD.
Unatoč mjesecima eskalirajuće retorike, subotnje uhićenje aktualnog predsjednika dogodilo se na iznenađenje venezuelanskih vlasti. A prema riječima američkog državnog tajnika Marca Rubija novih vojnih intervencija neće biti.
>Venezuela: Nacionalna garda lojalna Maduru napala crkvu za vrijeme mise
Budućnost Venezuele trenutno je u rukama SAD-a
Budućnost je neizvjesna. Ministar obrane Venezuele najavio je da će borba protiv stranog ”upada” i dalje trajati te je pozvao građane da se ujedine u zajedničkom otporu. Otpor Sjedinjenim Državama nazvao je ”borbom za slobodu”.
S druge pak strane, Donald Trump je u subotu poručio da će SAD privremeno upravljati Venezuelom dok se ne osigura ”siguran, stabilan i razuman prijelaz vlasti”. Naglasio je da je intervencija bila nužna jer, prema njegovim riječima, u zemlji trenutačno nema legitimne vlasti. Cilj američkog angažmana, tvrdi Trump, jest pomoći Venezueli da se vrati demokraciji, stabilnosti i gospodarskom oporavku.
Potvrdio je da je Nicolás Maduro u pritvoru te da će se on i njegova supruga suočiti s američkom pravdom zbog optužbi za narkoterorizam. Madura je nazvao nelegitimnim diktatorom i upozorio ostale političke i vojne dužnosnike u Venezueli da im se može dogoditi isto ako se suprotstave novom poretku.
Objavio je i fotografiju njegovog uhićenja na društvenim mrežama:
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
>Reakcije svjetskih i europskih čelnika na situaciju u Venezueli: Od oduševljenja do opreza
Trump je priznao da su američke snage već bile prisutne na terenu i da SAD ne isključuje daljnje vojne prisutnosti. Upravljanje zemljom, barem u početnoj fazi, vodit će američka administracija uz imenovane dužnosnike i suradnju s lokalnim akterima.
Najavio je ulazak velikih američkih kompanija u Venezuelu, osobito u energetskom i infrastrukturnom sektoru, uz poruku da zemlja ima potencijal ponovno postati bogata i stabilna. Također je poručio da je Amerika danas sigurnija te da je operacija pokazala vojnu nadmoć SAD-a.
Na kraju je upozorio da je SAD spreman na novi, još snažniji vojni udar ako to bude potrebno, iako smatra da je zbog uspjeha operacije to zasad malo vjerojatno.
Venezuelanski oporbeni čelnici, na čelu s dobitnicom Nobelove nagrade za mir Maríom Corinom Machado, pozvali su Trumpa da im pomogne u organiziranju ustanka u zemlji. No zanimljivo je, kako je Trump na konferenciji za medije izjavio da ne vidi Machado kao buduću predsjednicu jer, smatra Trump, nema podršku naroda.
Después de 6 días de brutal represión, creyeron que nos iban a callar, a parar o atemorizar… miren la respuesta.
Hoy, la presencia de que cada ciudadano en las calles de Venezuela demuestra la magnitud de la fuerza cívica que tenemos y la determinación de llegar hasta el… pic.twitter.com/O8u4EDcsSR
— María Corina Machado (@MariaCorinaYA) August 3, 2024
>Ljevičar Maduro blokirao društvenu mrežu X na deset dana
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.