Američki predsjednik Donald Trump, koji je u siječnju započeo svoj drugi predsjednički mandat, u posljednjih šest mjeseci postao je globalni simbol mirovne diplomacije. U tom je razdoblju okončao šest velikih sukoba, od Bliskog istoka do jugoistočne Azije, te posredovao u smirivanju drugih napetosti, oslobađanju talaca i sprječavanju novih sukoba. Zbog tih postignuća mnogi ga već nazivaju ”predsjednikom mira”. Najnoviji primjer njegove mirotvorne uloge dogodio se 9. kolovoza, kada je u Bijeloj kući, posredstvom Trumpa, potpisan povijesni mirovni sporazum između Armenije i Azerbajdžana, čime je okončan sukob dug 35 godina.
Trumpovi diplomatski potezi nisu prošli nezapaženo. U posljednjih nekoliko mjeseci predložen je za Nobelovu nagradu za mir od strane Pakistana, Izraela, Kambodže te zajednički od Armenije i Azerbajdžana. Svaka od tih preporuka vezana je uz konkretne uspjehe: prekid vatre između Indije i Pakistana, primirje u sukobu Izraela i Irana, obustavu američkih udara na Hutije u Jemenu, dogovor između Tajlanda i Kambodže te povijesni mirovni sporazum u Južnom Kavkazu.
Možda će vas zanimati
Armenija i Azerbajdžan potpisale povijesni mirovni sporazum
Armenija i Azerbajdžan bili su u sukobu su još od kraja 1980-ih, zbog azerbajdžanske regije Gorski Karabah.
Armenija i Azerbajdžan
Armenija i Azerbajdžan potpisali su 9. kolovoza 2025. povijesni mirovni sporazum u Bijeloj kući, posredstvom Donalda Trumpa. Sporazum jača gospodarske veze i uključuje američka prava na strateški tranzitni koridor kroz Južni Kavkaz, nazvanog ”Trumpova ruta za međunarodni mir i prosperitet”. Uz to, potpisani su sporazumi o suradnji u energetici, tehnologiji i sigurnosti, čime SAD povećava svoj utjecaj u regiji.
Trump je naglasio kraj 35 godina sukoba i početak mira, a sporazum je pozdravio i glavni tajnik Vijeća Europe, ističući njegov značaj za stabilnost regije i izazov za ruski utjecaj. Sporazum, ako se održi, označit će značajan korak prema trajnom miru u regiji.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Sukob između Armenije i Azerbajdžana oko regije Gorskog Karabaha jedan je od najdugotrajnijih i najkompleksnijih teritorijalnih sukoba u post-sovjetskom prostoru. Počeo je krajem 1980-ih, kad je, tijekom raspada Sovjetskog Saveza, većinski armensko stanovništvo u Gorskom Karabahu pokrenulo separatistički pokret s ciljem pripojenja tom području Armeniji.
Tijekom 1990-ih, Armenija je zauzela Gorski Karabah i okolna područja, što je dovelo do velikih žrtava i protjerivanja ljudi. Nakon godina zamrznutog sukoba, 2020. izbija novi rat u kojem Azerbajdžan, uz podršku Turske, ponovno zauzima značajan dio teritorija. Rat je završio primirjem pod ruskim posredovanjem. Godine 2023. nastavljaju se sukobi i teritorijalne promjene, pri čemu Azerbajdžan dodatno širi kontrolu, dok odnosi ostaju napeti, uz pokušaje međunarodnog posredovanja za trajni mir.
.@POTUS: “It’s a long time… 35 years they fought — and now, they’re friends… It’s a big beautiful honor to welcome everyone to the White House for this very historic peace summit between Armenia and Azerbaijan.” pic.twitter.com/a2vgx1pzGD
— Rapid Response 47 (@RapidResponse47) August 8, 2025
>Analiza odnosa između Armenije i Azerbajdžana, Turske i Irana
SAD – Hutiji u Jemenu
Trump je 6. svibnja 2025. objavio “prekid udara” na Hutije u Jemenu, posredovan putem Omana.
Sukob između SAD-a i Hutija u Jemenu dio je šireg građanskog rata u Jemenu koji traje od 2014. godine, kada su Hutiji (šijitska pobunjenička skupina iz sjevernog Jemena) zauzeli glavni grad Sana’a i preuzeli kontrolu nad velikim dijelom zemlje. Konflikt se ubrzao s vojnom intervencijom Saudijske Arabije i njenih saveznika, koje su podržavale SAD i druge zapadne zemlje.
Hutiji su, osim sukoba s jemenskom vladom i saudijskom koalicijom, često lansirali raketne i bespilotne napade prema Saudijskoj Arabiji i drugim regionalnim interesima, uključujući i američke ciljeve. SAD su u ovom sukobu provodile zračne napade i druge vojne operacije usmjerene na Hutije i povezane skupine.
Možda će vas zanimati
Tko su Huti - šijitski pobunjenici iz Jemena koji napadaju brodove u Crvenom moru?
Huti su šijitska pobunjenička organizacija iz Jemena koja sustavno napada brodove u Crvenom moru. To je njihov odgovor na
Trumpov “prekid udara” na Hutije u Jemenu u svibnju ove godine bio je rezultat diplomatskih napora i posredovanja Omana, zemlje koja tradicionalno ima ulogu posrednika u regionalnim sukobima. Ovaj prekid udara označava formalni prekid američkih zračnih i drugih napada na Hutije, uz uvjete deeskalacije sukoba i otvaranja pregovora o trajnijem prekidu vatre.
Trumpova administracija je istaknula da je ovaj korak važan za smanjenje napetosti u regiji i otvaranje prostora za političko rješenje sukoba u Jemenu, koji je jedan od najdužih i najsloženijih sukoba na Bliskom istoku.
>Huti pokušavaju zavladati Crvenim morem: Još jedan u nizu napada na brodove
Indija – Pakistan
U svibnju 2025., posredstvom SAD-a postignut je krhki prekid vatre između Indije i Pakistana.
Indija i Pakistan imaju dugotrajno i napeto rivalstvo od 1947. godine, prvenstveno zbog teritorija Džamu i Kašmira, koji obje zemlje polažu pravo na cijelosti. Sukobi su eskalirali kroz nekoliko ratova (1947.–1949., 1965., 1971.) i posebno tijekom Kargilskog rata 1999., kada su obje nuklearne sile bile na rubu šire eskalacije. U 2000-ima sukobe su često pratili teroristički napadi na indijskom teritoriju, uključujući one u Mumbaiju (2008.) i Kašmiru (Uri 2016., Pulwama 2019.). Najnoviji incident u travnju 2025. u Pahalgamu, u kojem je poginulo 28 ljudi, doveo je do indijskih zračnih udara na ciljeve u Pakistanu i obustave opskrbe vodom, što je izazvalo nove sukobe i zatvaranje zračnog prostora.
Možda će vas zanimati
Povijest sukoba Indije i Pakistana
Od stjecanja neovisnosti 1947. godine i podjele Britanske Indije, Indija i Pakistan razvili su jedno od najdugotrajnijih i najnapetijih rivalstava u suvremenoj povijesti.
Nakon četiri dana intenzivnih sukoba s brojnim žrtvama, u svibnju 2025. pod američkim posredstvom, predsjednik Donald Trump najavio je potpun i trenutan prekid vatre između Indije i Pakistana. Obje strane potvrdile su primirje, a počeli su i pregovori o širem mirovnom procesu. Međutim, povremena kršenja primirja i dalje su se događala.
>Krhko primirje između Indije i Pakistana, Trump nudi veću diplomatsku podršku
Izrael – Iran
Nakon intenzivnih izraelskih udara na iranska nuklearna postrojenja tijekom 12-dnevnog sukoba 2025., pod posredovanjem Donalda Trumpa dogovoreno je krhko primirje između Izraela i Irana. Iako ga obje strane nisu odmah poštivale, Trumpove javne kritike dovele su do prihvaćanja primirja, a pregovori o dugoročnom miru i dalje traju putem posrednika. Američki napadi nisu uništili iranske nuklearne kapacitete, već su ih samo privremeno usporili. Iran je tijekom sukoba uhitio stotine osoba za koje sumnja da surađuju s Izraelom, dok je Izrael ukinuo mnoga ratna ograničenja i otvorio glavni aerodrom.
>Na snazi primirje između Irana i Izraela
Povijesno, sukob između Irana i Izraela traje od Islamske revolucije 1979., kada su prekinuti prijašnji bliski odnosi. Iran je od tada glavni protivnik Izraela, podržavajući Hezbollah i druge antiizraelske skupine, dok Izrael stalno nastoji zaustaviti iranski nuklearni program, uključujući tajne operacije i zračne udare. Sukobi su se širili i u Siriji i Iraku kroz regionalne saveznike i vojne operacije.
U novije vrijeme, od 2018., odnosi su dodatno zaoštreni, uz atentate, dron napade i kibernetičke sukobe. U travnju 2024. Iran je prvi put direktno napao Izrael stotinama dronova i projektila, a Izrael je u lipnju 2024. izveo duboke zračne udare unutar Irana. Sukob je i dalje krhak, s visokom napetošću i stalnom prijetnjom eskalacije u regiji.
Možda će vas zanimati
Povijest sukoba Irana i Izraela: Sve je počelo 1979. s Islamskom revolucijom
Sukob između Irana i Izraela jedan je od najkompleksnijih i najdugotrajnijih regionalnih konflikata u suvremenom svijetu.
DR Kongo – Ruanda
U lipnju 2025., u Washingtonu je potpisan mirovni sporazum između Demokratske republike Kongo i Ruande posredstvom SAD-a, čime je sukob između ovih država formalno prekinut.
>Trump posredovao u mirovnom sporazumu između Ruande i Konga u Bijeloj kući
Sukob između Demokratske Republike Kongo i Ruande traje, s prekidima, već oko trideset godina, počevši od 1994. Nakon genocida u Ruandi, hutuske milicije i izbjeglice preselile su se u istočni Kongo. Ruanda je krajem 1990-ih i početkom 2000-ih sudjelovala u ratovima u Kongu, koji su obuhvatili više afričkih zemalja.
Iako su formalni mirovni sporazumi doneseni od 2003., oružani sukobi u pokrajinama Sjeverni i Južni Kivu nastavljaju se, posebno između kongoanske vojske i pobunjeničke skupine M23, koju se povezuje s Ruandom. Sukob je eskalirao od 2021., a M23 je zauzeo značajna područja u Sjevernom Kivuu. UN, SAD i EU optužuju Ruandu za uplitanje, što ta zemlja negira. Iako nije stalni frontalni rat, sukob traje već tri desetljeća.
Između 2022. i 2025. Donald Trump aktivno je sudjelovao u rješavanju sukoba između DR Konga i Ruande. Njegova administracija, zajedno s Katarom i međunarodnim partnerima, posredovala je u mirovnim pregovorima u Washingtonu i Dohi, što je dovelo do potpisivanja “Washington Accorda” o prekidu sukoba i povlačenju stranih snaga.
Trump je pritisnuo Ruandu da prestane podržavati pobunjeničku skupinu M23 i povuče svoje trupe. Uspostavljeni su mehanizmi sigurnosne suradnje i nadzora prekida vatre, dok je Trump istaknuo važnost gospodarske integracije i američkih ulaganja u rudarski sektor kao dio dugoročnog rješenja. Također je medijski promicao mirovni proces, podižući međunarodnu pažnju na ovaj sukob.
>Najmanje 89 kršćana ubijeno posljednjeg mjeseca od strane islamista na sjeveroistoku DR Konga
Tajland – Kambodža
U srpnju 2025. godine Donald Trump posredovao je u postizanju primirja između Tajlanda i Kambodže nakon što je eskalacija sukoba na njihovoj granici rezultirala s najmanje 43 smrtna slučaja i više od 300.000 raseljenih osoba.
Trump je zaprijetio obustavom trgovinskih pregovora s obje zemlje ako ne dođe do smirivanja sukoba. Nakon njegovog poziva, Tajland je pristao na pregovore s Kambodžom, a primirje je postignuto tijekom sastanka u Maleziji, posredovanog od strane malezijskog premijera Anwara Ibrahima. Kako piše Reuters, u petak je kambodžanski premijer Hun Manet predložio Donalda Trumpa za Nobelovu nagradu za mir, ističući njegovu “izvanrednu državničku vještinu” koja je pomogla u sprječavanju daljnjih gubitaka kroz diplomatsku intervenciju.
Sukob između Tajlanda i Kambodže oko područja Preah Viheara traje stoljećima, s korijenima u Khmer Carstvu iz 11. i 12. stoljeća. Nakon pada Khmer Carstva, Tajland je postupno zauzimao dijelove kambodžanskog teritorija. Granice su u 19. i 20. stoljeću određivale kolonijalne sile, a 1907. je francuska administracija Preah Vihear smjestila na kambodžansku stranu, što je Tajland osporavao.
Tijekom 20. stoljeća područje je mijenjalo vlast, a sukobi su se intenzivirali, uključujući okupaciju u Drugom svjetskom ratu i poslijeratne napetosti koje su dovele do presude Međunarodnog suda pravde 1962. u korist Kambodže. Sukobi su se ponovno zaoštrili 2008. zbog UNESCO-ove nominacije Preah Viheara, što je izazvalo prosvjede i oružane sukobe. Političke elite koriste ovaj spor za nacionalističke ciljeve, dok lokalno stanovništvo želi mir.
Trump bi mogao biti nominiran za Nobelovu nagradu za mir
Već se dugo govori o tome da bi Donald Trump mogao biti nominiran za Nobelovu nagradu za mir. Štoviše nekoliko svjetskih čelnika i država već su ga nominirali za tu prestižnu nagradu zbog njegove uloge u mirnim inicijativama i diplomatskim uspjesima. Pakistan je prvi službeno nominirao Trumpa u lipnju 2025., pohvalivši njegovu odlučnu diplomatsku intervenciju tijekom sukoba s Indijom.
Nakon toga, Izrael je u srpnju predstavio pismo izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, koji je Trumpa nominirao za Nobelovu nagradu tijekom službene posjete Bijeloj kući. Kambodža je također 7. kolovoza 2025. nominirala Trumpa zbog njegove uloge u iniciranju i poticanju prekida vatre u graničnom sukobu s Tajlandom.
Nakon Trumpovog ”summita mira” 8. kolovoza 2025., na kojem su se okupili čelnici Armenije i Azerbejdžana kako bi okončali desetljeća sukoba, dvije bivše sovjetske države najavile su zajedničku nominaciju Trumpa za Nobelovu nagradu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaWATCH: Azerbaijan’s President Ilham Aliyev and Armenia’s Prime Minister Nikol Pashinyan both say President Donald J. Trump deserves the Nobel Peace Prize for brokering historic peace between the two countries. pic.twitter.com/uc2vmi6nY8
— Trump War Room (@TrumpWarRoom) August 8, 2025
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.