Ukrajinski medij “The Kyiv Independent” donosi ukrajinsku perspektivu na državničku politiku pape Franje prema ratu u Ukrajini i njegovom odnosu s Rusijom. Tekst o ukrajinskom pogledu prema preminulom papi prenosimo u cijelosti.
> Sve o izboru novog pape: Konklava počinje uzvikom ‘extra omnes’, a završava bijelim dimom
“Papa Franjo, koji je preminuo 21. travnja u 88. godini života, ostavlja iza sebe naslijeđe jednako široko i raznoliko kao i njegov globalni utjecaj. Ipak, u Ukrajini njegov dosadašnji rad nije doživljen pozitivno.
Kada je riječ o Ukrajini i papi Franji, jednostavan odgovor nije moguć
Za mnoge Ukrajince, naslijeđe Pape oblikovano je njegovim ponovljenim umanjivanjem ozbiljnosti ukrajinske borbe za opstanak u ruskom ratu agresije.
Njegovi opći pozivi na mir tijekom posljednje tri godine – od nazivanja Ukrajinaca i Rusa “braćom” do poziva Ukrajini da “ima hrabrosti za bijelu zastavu” u pregovorima – ostavili su mnoge Ukrajince sve frustriranijima prema Vatikanu.
“Prije opsežne invazije, Ukrajinci su imali višu razinu povjerenja u Papu nego u druge vjerske vođe, bilo ukrajinske ili svjetske. Međutim, to se povjerenje znatno smanjilo,” rekao je Anatolij Babinski, profesor specijaliziran za crkvenu povijest na Katoličkom sveučilištu u Lavovu, za Kyiv Independent.
“Kada je riječ o Ukrajini (i papi Franji), jednostavan odgovor nije moguć.”
> Pogledajte kako se svijet oprašta od pape Franje
Papa se suzdržavao od izričitog imenovanja Rusije kao agresora
Vatikan je održavao neutralnost u svim ratovima od kada je formalizirao Lateranski ugovor s Italijom 1929. godine. Ugovor također navodi da Vatikan ne može posredovati u sukobu osim ako to ne zatraže obje strane.
Promatrači Crkve tvrde da je neutralno stajalište Vatikana omogućilo da preuzme ključnu humanitarnu ulogu koja koristi Ukrajini, uključujući povratak ukrajinskih ratnih zarobljenika i ukrajinske djece koju je Rusija otela.
Međutim, napori Vatikana da očuva svoje dugogodišnje tradicije dok djeluje kao posrednik tijekom ruskog rata protiv Ukrajine, kritizirani su od strane drugih kao pogrešna strategija pod utjecajem povijesno složenih i problematičnih odnosa Svete Stolice s Moskvom.
Papa Franjo je više puta pozivao na okončanje rata u Ukrajini, ali se u mnogim svojim javnim molitvenim apelima suzdržavao od izričitog imenovanja Rusije kao agresora.
Dva dana nakon sastanka licem u lice s predsjednikom Volodimirom Zelenskim sredinom listopada 2024., Papa je izjavio: „Apeliram da se Ukrajince ne ostavi da se smrzavaju do smrti; zaustavite zračne napade na civilno stanovništvo, koje uvijek najviše strada. Prestanite ubijati nevine ljude!”
> Rat i mir u Ukrajini i destabilizacija Balkana – koja je uloga Velike Britanije?
Papa Franjo nije vrijeđao Putina niti ga osobno osuđivao
Papa je također izbjegavao javno prozivanje ruskog predsjednika Vladimira Putina. Prema novinaru i biografu Pape Franje, Austenu Ivereighu, to odražava promišljenu strategiju održavanja otvorenih kanala za dijalog među uključenim stranama.
Papa Franjo nije vrijeđao Putina niti ga osobno osuđivao — ali nije vrijeđao ni jednog drugog čelnika, rekao je Ivereigh za Kyiv Independent.
„To jednostavno nije ono što pape rade — to nije način na koji Vatikan djeluje,” dodao je. „Kad nekoga uvrijedite, zatvarate vrata odnosu s tom osobom, a Papa želi da vrata ostanu otvorena za sve.”
Činjenica da su Kijev i Vatikan održavali izravnu liniju komunikacije, dok Papa Franjo nakon početka opsežnog rata nikada nije komunicirao izravno s Putinom, ukazuje na više-manje zdrav odnos, prema riječima Austena Ivereigha.
Iako su Papini pozivi na mir bili mnogo suzdržaniji u usporedbi s izjavama saveznika Ukrajine, oni su, kako dodaje Ivereigh, proizlazili iz njegove duboke uvjerenosti da rat ne može riješiti temeljne uzroke nijednog sukoba.
„Papa Franjo dosljedno je govorio da rat nije sposoban stvoriti bolju budućnost. Želio je da obje strane prestanu s borbama i pristanu na međunarodno posredovane pregovore. Da bude jasno – to nije pacifizam u političkom smislu riječi.”
> Papa Franjo iz bolnice poslao poruku Ukrajini
Zelenski odao počast papi Franji
Predsjednik Zelenski je javno odao počast papi Franji nakon vijesti o njegovoj smrti 21. travnja, prisjećajući ga se kao nekoga tko je znao „uliti nadu, ublažiti patnju kroz molitvu i poticati jedinstvo.”
„Molio je za mir u Ukrajini i za Ukrajince. Tugujemo zajedno s katolicima i svim kršćanima koji su u Papi Franji tražili duhovnu potporu,” napisao je Zelenski.
Iako Ukrajinci priznaju važnost poziva na mir i jedinstvo, više su puta pokušali prenijeti poruku da takvi apeli sami po sebi nisu dovoljni da zaustave rusku agresiju.
Tijekom njihovog posljednjeg susreta licem u lice, Zelenski je navodno Papi Franji darovao dva umjetnička djela – brončani reljef s natpisom „mir je krhak cvijet” i sliku o pokolju u Buči koji su počinile ruske trupe u blizini Kijeva – oba rada vjerojatno upućuju upravo na tu temu.
Ukrajinci „žele mir više od ikoga,” rekao je Babinski, „ali također zahtijevaju pravdu kako se takva tragedija ne bi ponovila.”
> Orban: ‘Ukrajina je zemlja bez suvereniteta, još nije spremna za ulazak u EU’
Povijesni odnosi Svete Stolice i Moskve
Jedna od najvećih zabrinutosti koju Ukrajinci imaju u vezi odnosa između Kijeva i Vatikana proizlazi iz povijesnih odnosa Svete Stolice s Moskvom i utjecaja koji su ti odnosi imali na način na koji je Papa gledao na ruski rat.
Odnosi između Vatikana i Moskve utemeljeni su na nastojanjima Vatikana da zaštiti katoličke interese na Istoku, ali i na dugogodišnjoj romantizaciji ruske kulture.
„Dio ljudi unutar vatikanskih krugova su ‘rusofili’, očarani idealiziranom slikom Ruske crkve ili kulturnih figura koja se stoljećima gajila na Zapadu. Oni poznaju Rusiju iz knjiga i umjetničkih albuma, baš kao što je to bio slučaj s papom Franjom,” objasnio je Babinski.
Krajem kolovoza 2023., tijekom videokonferencije s ruskom katoličkom mladeži u bazilici sv. Katarine Aleksandrijske u Sankt-Peterburgu, Papa Franjo je okupljenima rekao da su oni „nasljednici velike Majke Rusije.”
„Nikada ne zaboravite svoje nasljeđe. Vi ste nasljednici velike Rusije: Rusije svetaca, vladara, goleme Rusije Petra I., Katarine II. – carstva koje je bilo veliko, prosvijetljeno, bogato kulturom i humanošću,” rekao je Papa.
„Nikada se ne odričite tog nasljeđa. Idite naprijed s njime. I hvala vam. Hvala vam na tome kakvi jeste, na vašem načinu bivanja Rusima.”
> Vance ‘optimističan’ u pogledu izgleda za okončanje rata u Ukrajini
Papa o zločinima vojnika koji nisu etnički Rusi
Takve izjave naišle su na duboko negodovanje u Ukrajini, gdje su mnogi protumačili Papine riječi kao nedostatak osjetljivosti prema stvarnosti ruske agresije i patnje ukrajinskog naroda.
Papa Franjo je također u jednom intervjuu za isusovačku publikaciju krajem 2022. godine sugerirao da su neke od najstrašnijih ratnih zločina koje su počinile ruske snage u Ukrajini počinili vojnici koji nisu etnički Rusi.
„Općenito, možda su najokrutniji oni koji su iz Rusije, ali nisu iz ruske tradicije, poput Čečena, Burjata i sličnih,” rekao je tada Papa.
> Plenković o papi Franji: Bio je primjer hrabrosti, odlučnosti i čovječnosti
Iako je istina da su ruski vojni regrutacijski napori nerazmjerno ciljali etničke manjine iz siromašnijih republika, postoje dokazi da oni nisu jedini odgovorni za najteže dokumentirane ruske ratne zločine u Ukrajini.
Kijev je dokumentirao gotovo 165.000 sumnji na ratne zločine koje su počinile ruske snage od 2022. godine. Pripisivanje tih zločina određenim etničkim skupinama umanjuje razmjere i ozbiljnost ruske agresije.
Jedan od najpoznatijih primjera dezinformacija koje su ponovili Papa i drugi je tvrdnja da su Burjatski vojnici bili glavni počinitelji pokolja u Buči – no kasnije istrage pokazale su da su u sustavnom silovanju, mučenju i pogubljenjima ukrajinskih civila tijekom okupacije Kijevske oblasti također aktivno sudjelovali i etnički ruski vojnici.
Romantizacija Rusije
Papina romantizacija Rusije također nije uzela u obzir kako je ruska imperijalna povijest negativno utjecala na katolike, uključujući i progon rimokatolika i grkokatolika pod caricom Katarinom II. u krajevima Poljske i Ukrajine koji su tada bili pod ruskom kontrolom u kasnom 18. stoljeću.
„Papa Franjo bio je isusovac, a odnosi između Katoličke crkve i Rusije imaju zanimljivu isusovačku povijest. Kada je papinstvo ukinulo isusovački red 1773. godine, oni su nastavili djelovati u Rusiji zahvaljujući Katarini II.,” rekao je Massimo Faggioli, profesor s Villanova sveučilišta specijaliziran za crkvenu povijest i politiku.
„Općenitije gledano, de-okcidentalizacija i de-europeizacija katolicizma impliciraju okretanje prema Istoku, novi pogled prema Istoku – određeni orijentalizam ili romantični odnos prema željenom i zamišljenom istočnom kršćanstvu – što oduvijek snažno privlači neke katoličke vođe.”
FSB nastavio s aktivnosima KGB-a prema Vatikanu
Kompleksan odnos Rusije s Katoličkom crkvom nastavio se i nakon doba Ruskog Carstva, pa sve do sovjetske ere, a arhivski dokumenti otkrivaju da je KGB sustavno pokušavao infiltrirati Svetu Stolicu – bilo ubacivanjem agenata u njezine redove, bilo regrutacijom suradnika koji bi u ime Moskve prikupljali obavještajne podatke.
„FSB (ruska Savezna služba sigurnosti) nesumnjivo je nastavio te aktivnosti,” rekao je Babinski. „Moskva je vodila intenzivne i sustavne diplomatske napore u godinama koje su prethodile ratu.”
Prema Faggioliju, Papine izjave o Rusiji nisu bile oblikovane samo poviješću Katoličke crkve s Ruskim Carstvom, već i širim globalnim političkim kontekstom.
> Sprovod pape Franje bit će u subotu; stižu šefovi država i vlada iz cijelog svijeta
Papa s Globalnog juga
Papin pogled na svijet bio je ukorijenjen u njegovu odrastanju na Globalnom Jugu, konkretno u Argentini, gdje je proživio „Prljavi rat” – brutalnu vojnu diktaturu 1970-ih. Taj je period, kao i velik dio Latinske Amerike tijekom Hladnog rata, bio obilježen režimima koje su podržavale Sjedinjene Američke Države u svrhu suzbijanja sovjetskog utjecaja.
„Kao Papa, on je bio vrlo važna figura u procesu tranzicije katolicizma iz eurocentrične i prozapadne političko-kulturne tradicije (koja je dominirala zadnjih stotinjak godina) prema globalnom katolicizmu koji je nevjerojatno raznolik, samouvjereniji i manje poslušan Zapadu nego u prošlosti,” rekao je Faggioli.
> Tko bi mogao biti novi papa?
Papa: Širenje NATO-a možda isprovociralo Rusiju
Međutim, upravo je ta skepsa prema američkoj hegemoniji Papu navela na štetne izjave o ratu u Ukrajini — primjerice, kada je u proljeće 2022. rekao da je širenje NATO-a možda „isprovociralo” Rusiju na invaziju — tvrdnja koju Kremlj redovito koristi kako bi „opravdao” rat.
Unatoč višestoljetnim nastojanjima Vatikana da očuva diplomatske odnose s Rusijom u ime šireg katoličkog interesa, Moskva je Svetu Stolicu dosljedno smatrala neprijateljskom.
Iz moskovske perspektive, Papa se već dugo doživljava kao duhovni izaslanik Zapada i njegove civilizacije — kao simbol vrijednosti koje Rusija istodobno želi oponašati i duboko prezire.
> Zelenski u posjetu Papi: Razgovarali o ratnim zarobljenicima i kraju rata
Hoće li i kako Sveta Stolica uopće pokušati zaštititi sebe od ruskog utjecaja?
Nakon smrti pape Franje, njegovo neizravno obraćanje prijetnji koju Rusija predstavlja — ne samo Ukrajini, već i globalnoj stabilnosti — u kombinaciji s povijesnim vezama Vatikana i Rusije, kod nekih je izazvalo pitanje hoće li i kako Sveta Stolica uopće pokušati zaštititi sebe od ruskog utjecaja.
„Moskva iskorištava tu rusofiliju i politički pragmatizam u svoju korist, čak se poziva na vatikansku neutralnost kao dokaz da ‘ništa nije crno-bijelo,’” rekao je Babinski.
„Jesu li ljudi u Vatikanu svjesni toga? Vjerojatno mnogi razumiju da ne razgovaraju s pravim diplomatima ili crkvenim dostojanstvenicima, već s obavještajnim agentima, iako se osjećaju obveznima nastaviti dijalog. No neki su i dalje spremni zanemariti sve — čak i gledati na okupaciju Ukrajine kao na priliku za jačanje odnosa s ujedinjenom ‘Svetom Rusijom.’”
> Plenković otkrio kako je došlo do njegovog susreta s papom Franjom
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Narod.hr/The Kyiv Independent
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.